Općeprihvaćeno je da je Hrvatska zemlja iz koje ljudi iseljavaju, ali sve više postaje i klasična useljenička zemlja s rastućim brojem stranih radnika. Njihov položaj je nesiguran, a integracija izostaje.
Iako postaje sve uobičajenije vidjeti strane radnike na gradilištima, u trgovinama, ugostiteljstvu ili kao dostavljače hrane na biciklima i motociklima – ne samo u Zagrebu nego i u drugim većim gradovima – o ovom fenomenu se intenzivnije piše tek od ljeta, prenosi Deutsche Welle. Krajem augusta, usred turističke sezone, ničim izazvan brutalan napad trojice mladića na jednog Indijca u centru Zagreba natjerao je i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića da se oglasi oštrom osudom i porukom da "nikakvo nasilje neće biti tolerisano". Pozvao je građane da "se suprotstave netrpeljivosti i predrasudama te da prijave svaku sumnju na zločin iz mržnje", apelirajući na "izgradnju društva zasnovanog na solidarnosti, poštovanju i ljubavi prema bližnjima".
Ovo premlaćivanje stranog radnika, koji je postao žrtva samo zato što na prvi pogled izgleda drugačije od većinskog domaćeg stanovništva, nije izolovan slučaj. Statistike Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju stalni rast broja krivičnih djela protiv stranih radnika u Hrvatskoj. Dok je 2022. zabilježeno 228 takvih slučajeva, godinu dana kasnije taj broj je bio gotovo pet puta veći – 1150. MUP bilježi i osjetan rast u prvih sedam mjeseci ove godine u poređenju s istim periodom prošle.
Nasilje prisutno već dugo
Luciju Mulalić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije, nevladine organizacije koja već godinama izbjeglicama u Hrvatskoj pruža besplatnu pravnu pomoć, ovaj razvoj ne iznenađuje. "Nasilja prema strancima bilo je i ranije, već godinama, naročito prema izbjeglicama na granicama. Sada su češće žrtve strani radnici, jednostavno zato što ih je više i vidljiviji su. Ali suštinski, riječ je o istoj vrsti nasilja, samo se sada mijenja fokus", kaže Mulalić u razgovoru za DW.
Stoga su aktuelni slučajevi samo nastavak prakse koja se već dugo provodi "i to od strane državnih institucija, policije", smatra ona. Tu, uvjerena je, leži i važan razlog za sadašnje nasilje
"Općenito postoji nezainteresovanost ili čak odobravanje političkog vrha u vezi nasilja prema onima koji su označeni kao 'drugi'. Nasilje prema strancima je u slučaju izbjeglica već normalizovano, pa se sada prenosi na strane radnike. U javnosti nema osude od strane politike, a ima i huškanja od političkih stranaka", smatra Mulalić.
Hrvatska treba strane radnike
Istovremeno, Hrvatska je upućena na priliv radne snage iz inostranstva. Procjenjuje se da je od pristupanja zemlje Evropskoj uniji prije 11 godina Hrvatsku napustilo oko 400 hiljada ljudi u potrazi za poslom, uglavnom u Austriju, Njemačku i Irsku. Mnoge privredne grane, naročito građevina, turizam i industrija, bez stranih radnika ne bi mogle normalno funkcionisati.
Dok je 2021. izdano više od 80 hiljada radnih dozvola za strane radnike, prošle godine taj broj je porastao na nešto više od 174 hiljade, a procjenjuje se da bi ove godine moglo biti čak 200 hiljada. S obzirom na oko milion i 600 hiljada zaposlenih u zemlji, to čini 12,5 % aktivne radne snage.
Najveći broj izdatih dozvola odnosi se na radnike s prostora bivše Jugoslavije. Od oko 159 hiljada dozvola izdatih do kraja septembra ove godine, na građane Bosne i Hercegovine otpada 30 hiljada, iz Srbije 24 hiljade, Sjeverne Makedonije 12 hiljada, a s Kosova više od 6 hiljada.
Samo nešto manji je ukupan broj dozvola izdatih radnicima iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša, Uzbekistana i Egipta.
