Dok se Srbija približava neizvjesnim izborima, predsjednik Aleksandar Vučić pokušava održati ravnotežu između odnosa s Rusijom i ambicija prema Evropskoj uniji. Međutim, rastuće geopolitičke tenzije i pritisak na domaćem političkom terenu sve više sužavaju njegov manevarski prostor.
Dok se dim nakon velikih požara polako razilazi iznad Srbije, političke rasprave koje su ti požari pokrenuli još nisu ugašene.
Početkom augusta Srbiju su pogodili veliki požari, a samo u Specijalnom rezervatu prirode Deliblatska pješčara bilo je zahvaćeno više od 3.500 hektara. Vatrogasci, vojska i helikopteri danima su se borili s vatrenom stihijom.
A onda je u Niš stigao ruski protivpožarni avion Il-76. Srbija se za pomoć obratila Moskvi, čime je Rusija postala prva strana zemlja od koje je Beograd zatražio slanje protivpožarnog aviona.
Provladini mediji dočekali su avion uz slavljeničke izvještaje, nazivajući ga "ruskom zvijeri".
"Imajući u vidu da u okviru Mehanizma civilne zaštite EU ne postoje raspoloživi protivpožarni avioni ovog kapaciteta, pristigli ruski avion značajno će ojačati naše kapacitete u borbi protiv požara u Deliblatskoj pješčari", rekao je Luka Čaušić, načelnik Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Ovaj potez ubrzo je počeo biti posmatran kroz geopolitičku prizmu, jer je Srbija zatražila rusku pomoć prije nego što je aktivirala Mehanizam civilne zaštite Evropske unije.
Kada je Beograd to učinio, reakcija iz Brisela bila je brza. Evropska unija mobilizirala je četiri helikoptera iz strateške rezerve stacionirane u Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj, kao i kopnene vatrogasne timove iz Njemačke i Rumunije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je tvrdnje da je odluka da se najprije obrati Rusiji predstavljala znak političkog svrstavanja uz Moskvu.
"Što se tiče oruđa i opreme, mi smo evropski gigant. Helikopteri koje smo dobili za gašenje požara iz Evrope slabiji su od naših, imaju manju nosivost nego naši", rekao je Vučić tokom posjete Deliblatskoj pješčari.
