Tri sedmice nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio presudu protiv Milorada Dodika, i dvije sedmice nakon što mu je Centralna izborna komisija oduzela mandat, Bosna i Hercegovina je izbjegla eskalaciju. Ipak, neizvjesnost ostaje, jer balansiranje Dodika između pravnih žalbi i otvorenih prijetnji da neće poštovati presudu može odlučiti hoće li kriza ostati pod kontrolom ili eskalirati u veći politički sukob.
U intervjuu za European Western Balkans, Adnan Ćerimagić, stariji analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), govori o Dodikovoj strategiji, ulozi Ureda visokog predstavnika i kako politička dinamika u Srbiji i šire međunarodno okruženje oblikuje trenutnu krizu.
Pravni okvir i Dodikove žalbe
Ćerimagić smatra da Dodik možda odluči poštovati presudu kako bi zadržao politički uticaj, budući da bi njeno kršenje moglo imati negativne posljedice do narednih izbora. “Dodikov odgovor do sada se kretao unutar pravnih kanala – zahtjev za zamjenu zatvorske kazne novčanom, pravna žalba na odluku CIK-a, apelacija Ustavnom sudu, te plan da slučaj odvede i pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu”, navodi Ćerimagić.
Ipak, formalno poštovanje presude istovremeno je praćeno prijetnjama da će ostati u predsjedničkoj palači, blokirati prijevremene izbore i nastaviti obavljati predsjedničke funkcije, što bi moglo eskalirati tenzije u Rs.
Mogući koraci institucija Rs
Prema Ćerimagiću, institucije u Rs sada bi trebale postupiti u skladu sa zakonom: Dodik mora napustiti funkciju, skupština treba imenovati vršioca dužnosti predsjednika, a institucije organizirati prijevremene izbore. Svaki drugi put – bojkot, paralelna tijela ili nepoštivanje presude – produbio bi krizu.
“Ne bi bilo iznenađenje ako Dodik i njegovi najbliži saradnici ponovo zloupotrijebe entitetske institucije da se suprotstave zakonu i državnim institucijama. S druge strane, ni Dodik ni njegovi najbliži saveznici nisu isključili mogućnost da presudu poštuju”, dodaje Ćerimagić.
