Dom lordova Parlamenta Velike Britanije raspravljat će 17. oktobra o situaciji u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.
Odluka je uslijedila nakon upita baronese Arminke Helić britanskoj vladi da li i na koji način prati sigurnosnu i političku situaciju u BiH i regionu, "te izazove Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar i izvan Bosne i Hercegovine", piše Politicki.ba.
U pripremnom materijalu za raspravu analizirana je situacija u cijelom regionu zapadnog Balkana. Zanimljivo je da su britanske institucije u zapadni Balkan ubrojali i Hrvatsku. Zvanični Zagreb, međutim, sebe ne smatra dijelom ovog našeg regiona.
U dokumentaciji za raspravu navedeno je da "bez ponovnog angažmana transatlantskog saveza u BiH, korumpirane elite će nastaviti koristiti državne institucije kako bi dalje jačale nauštrb osnovnih sloboda bosanskih građana".
"Ocjena nacionalnog demokratskog upravljanja u BiH opala je na 'konsolidovani autoritarni' nivo prošle godine [2022.] […] što odražava stalnu disfunkciju u svim bosanskim institucijama".
U daljoj ocjeni stanja u regionu, zvanični London koristio je stavove Freedo House-a.
"Politička polarizacija u Crnoj Gori, uglavnom oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela je do sloma dvije vlade. Osim toga, zakonodavci su progurali zakone koji su podrili osnovna prava građana, dok je ustavnom sudu nedostajao kvorum da preispita kontroverzne mjere", stoji dalje u dokumentima.
U Sjevernoj Makedoniji je nastavljena "snažna politička polarizacija i parlamentarne blokade ometale donošenje zakona na državnom nivou".
Albanija pati od "klijentelističke partijske politike" i "raširene korupcije".
"Specijalni antikorupcijski sudovi u zemlji napravili su male korake u rješavanju korupcija tokom 2022., što je rezultiralo skromnim poboljšanjem u pokazatelju korupcije".










