Mađarski premijer Péter Magyar izjavio je da bi podržao snižavanje starosne granice za glasanje na 16 godina, čime je otvorio novu debatu o političkom učešću mladih.
„Što se mene tiče, podržao bih snižavanje starosne granice za glasanje na 16 godina u ustavnom procesu“, rekao je Magyar.
Premijer je uvjeren da je velika većina mlađih od 18 godina dovoljno pripremljena i informirana da „ima riječ u našim zajedničkim odlukama“.
Magyar je ovu izjavu dao nakon što je na brifingu vladinog portparola u subotu upitan o izjavi Mártona Melléthei-Barne, zamjenika vođe frakcije Stranke Tisa. Melléthei-Barna je za portal 24.hu rekao da bi nakon donošenja novog ustava željeli uspostaviti izborni sistem u kojem bi mogućnost osvajanja dvotrećinske većine bila svedena na minimum.
Premijer je na to iznenađeno upitao: „Je li on to rekao?“
Kako je naveo, to nije stav vlade i o tome nisu razgovarali. Ipak, priznao je da bi takvu mogućnost trebalo razmotriti, navodeći kao primjer kompenzaciju pobjednika.
Starosna granica za glasanje u Mađarskoj nije mijenjana od 1953. godine
U Mađarskoj je starosna granica za glasanje 18 godina od 1953. godine.
To, međutim, nije uvijek bio slučaj. Prema Zakonu iz 1848. godine, pravo glasa imali su samo muškarci stariji od 20 godina. Zbog imovinskog cenzusa, značajan dio slugu, nadničara i velika većina siromašnog stanovništva tada nije imala pravo glasa.
Uslovi za pasivno biračko pravo, odnosno mogućnost da neko bude izabran za predstavnika, bili su još strožiji. Kandidat je morao imati najmanje 24 godine i znati koristiti mađarski jezik.
Izborni zakon iz 1913. godine propisivao je različite starosne granice, zavisno od obrazovanja i drugih uslova. Za većinu birača ona je iznosila 24 ili 30 godina.
Narodni zakon Károlyijeve vlade iz 1918. godine proglasio je opće pravo glasa. Muškarci su tada mogli glasati sa 21 godinom, dok su žene, pod uslovom da su znale čitati i pisati, pravo glasa stjecale sa 24 godine.
