Na današnji dan prije 648 godina Tvrtko je okrunjen za kralja...

U to vrijeme evropske vladare krunisale su katolička i pravoslavna crkva. Bosanske kraljeve je ipak krunisala Crkva bosanska, sa izuzetkom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića koji je 1461. godine krunisan papinskom krunom u Jajcu.

Tvrtko Kotromanić poticao je iz ugledne bosanske loze Kotromanića, koja je decenijama gradila temelje državnosti, a na vlast je došao kao ban 1353. godine. Svoje pravo na krunu temeljio je na nasljeđu preko svoje bake Jelisavete, koja je bila iz dinastije Nemanjića, čime je imao i formalno opravdanje da se proglasi kraljem "Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim Stranam". Ipak, njegova moć, ugled i država koju je vodio nesumnjivo su bili bosanski.

Tvrtkova kruna nije bila samo simbol lične vlasti, već izraz zrelosti jedne države. U njegovo vrijeme Bosna se prostirala od Save do Jadrana, imala vlastite rudnike srebra i zlata, razvijenu trgovinu, kovala je svoj novac i bila priznata od evropskih dvorova. U njegovo doba podignuta su neka od najznačajnijih utvrđenja, obnovljeni trgovi, a Bosna je postala centar političke i kulturne moći na Balkanu.

Tvrtko I Kotromanić bio je vladar koji je znao spojiti političku mudrost i osjećaj za identitet svog naroda. Njegova titula bila je široka, ali srce njegove države bilo je i ostalo Bosna. Krunidba Tvrtka I Kotromanića predstavlja jedan od najvažnijih datuma u historiji bosanske državnosti, jer je time bosanska banovina postala ravnopravna kraljevina u tadašnjoj Evropi.

Ovaj datum danas podsjeća da Bosna i Hercegovina ima duboko ukorijenjenu tradiciju državnosti, nezavisnosti i vlastitog puta. Tvrtkovo nasljeđe pokazuje da je narod Bosne još u 14. stoljeću imao razvijen osjećaj slobode, zajedništva i državnog identiteta, vrijednosti koje su preživjele sve epohe i promjene.

Na današnji dan prije 648 godina, Bosna je okrunila svog kralja. I to ne tuđeg, već svog, bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića.