Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović predstavio je u Sarajevu članovima Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini svoju programsku viziju kao kandidat za reisu-l-ulemu, ističući da u kandidaturu ulazi oslanjajući se na višedecenijsko iskustvo imama, prosvjetnog radnika, glavnog imama i muftije.
Dedović je svoj program nazvao „Zajedno u službi vjere, naroda i domovine“, a na početku obraćanja poručio je da pred članove Sabora nije došao da traži položaj.
„Pred vas danas nisam došao da tražim položaj i funkciju. Došao sam da ponudim iskustvo, odgovornost i spremnost da, ako mi ukažete povjerenje, zajedno ispunjavamo jedan od najtežih emaneta u našem narodu“, rekao je Dedović.
Podsjetio je na svoj imamsko-hatibski rad, prosvjetno-pedagoško iskustvo u javnoj srednjoj školi i medresi, službu glavnog mostarskog imama i dvanaest godina provedenih na mjestu mostarskog muftije.
Kao dio iskustva na koje se poziva izdvojio je i projekte pokrenute u Mostaru, među kojima su Vrtić Zemzem, Studentski hotel i Centar za stare.
Poseban dio njegovog obraćanja odnosio se na položaj Bošnjaka u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni. Dedović je kazao da je njegova muftijska služba, zbog složenih političkih i društvenih odnosa i neravnopravnog položaja Bošnjaka na tom prostoru, često podrazumijevala i direktnu borbu za njihova vjerska i druga prava.
Ocijenio je da su drugi akteri, koji su u tom poslu trebali imati važniju ulogu, u pojedinim ključnim pitanjima pokazivali „nedopustivu pasivnost i slabost“.
Govoreći o stanju Islamske zajednice, Dedović je naglasio da eventualni novi mandat reisu-l-uleme ne bi značio početak ispočetka.
„Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović iza sebe ostavlja institucionalno i normativno uređenu i stabilnu Islamsku zajednicu. Mi ne počinjemo ispočetka, na nama je da ono što je dobro utvrđeno sačuvamo, unaprijedimo ono što je potrebno, a novo da hrabro gradimo“, poručio je.
Dedović je rekao da Islamska zajednica, kao višestoljetni nosilac organiziranog vjerskog, duhovnog, odgojno-obrazovnog i kulturnog života Bošnjaka, mora pratiti promjene vremena i potrebe muslimana.
Migracije, demografske promjene, tehnološki razvoj, globalne komunikacije i promjene sistema vrijednosti, prema njegovom programu, zahtijevaju i nove modele djelovanja Islamske zajednice.
„Temeljni cilj Islamske zajednice ostaje objašnjavanje i čuvanje autentičnog razumijevanja islama, briga za svakog džematliju i njegova prava, jačanje zajedništva muslimana i doprinos općem dobru gdje god naši džemati postoje i djeluju“, naveo je.
Jedna od najvažnijih poruka njegovog programa odnosi se na unutrašnje jedinstvo Islamske zajednice.
Dedović je kazao da ono ne smije biti samo formalno pitanje nego rezultat stvarne odanosti zajednički usaglašenim interesima i ciljevima.
Posebno je najavio snažnije prisustvo vrha Islamske zajednice na terenu.
„Moje je čvrsto opredjeljenje da prioritetno budem reisul-ulema džemata, prisutan među imamima i vjernicima, tamo gdje se život naše zajednice svakodnevno odvija, jer snaga Islamske zajednice mjeri se stanjem našeg najmanjeg džemata i uslovima u kojima misijski djeluju najudaljeniji imami, daleko na periferiji“, rekao je Dedović.
Prema njegovom programu, uprave Rijaseta, uredi i odjeli trebali bi znatno češće boraviti na terenu i neposredno sagledavati probleme džemata i medžlisa.
„Kompletna administracija Islamske zajednice tu je da bude efikasan servis u realizaciji njene osnovne misije – pozivanja na dobro, a odvraćanja od zla“, poručio je.
Posebno snažno Dedović se založio za političku nezavisnost Islamske zajednice.
„Islamska zajednica mora očuvati svoju autonomnost i institucionalni integritet, uz jasno distanciranje od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njena unutrašnja pitanja i slobodu organiziranja“, rekao je.
Dodao je da je temeljno poslanje Islamske zajednice da bude vjerodostojan tumač i promotor vjere, u službi naroda i s očuvanim povjerenjem koje uživa među vjernicima.
„To nužno traži distanciranje od služenja partikularnim ciljevima stranaka i interesnih grupa“, naglasio je Dedović.
Istovremeno, smatra da Zajednica mora ostati otvorena za saradnju sa svim relevantnim društvenim faktorima kada je riječ o promociji općeg dobra i suzbijanju društvenih anomalija.
Jedan od prioriteta njegovog programa jeste poboljšanje položaja imama.
Dedović je upozorio na „svojevrsnu krizu imamskog poziva“ i poručio da ljudima koji nose najveći dio svakodnevne vjerske, obrazovne i društvene aktivnosti u džematima mora biti osigurana snažnija institucionalna i materijalna podrška.
„Iskazujem svoju opredijeljenost i odlučnost da zajedno sa svim članovima Islamske zajednice posvećeno radim da se grade još bolji uvjeti kako bi se u svim medžlisima adekvatno materijalno vrednovao rad imama“, kazao je.
Posebno je najavio traženje sistemskog rješenja kojim bi primanja i druga prava imama bila ujednačenija na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Takav model, smatra, omogućio bi lakše popunjavanje službi u udaljenim džematima i manjim sredinama.
„Posebna mjera naše odgovornosti bit će odnos prema džematima u kojima se danas ne vodi borba za komoditet nego borba za opstanak. Nijedan naš čovjek, imam, džemat niti vakuf ne smiju biti zanemareni i zaboravljeni jer su daleko od većih administrativnih i političkih centara. Tamo gdje je manje našeg naroda, mora biti više Islamske zajednice“, poručio je Dedović.
Najavio je i daljnju digitalnu transformaciju Islamske zajednice, ali uz insistiranje da tehnologija ne može zamijeniti neposredni kontakt imama i vjernika.
„Savremeni dinamični modeli djelovanja ne trebaju i ne mogu nikada isključiti one tradicionalne obrasce misijskog djelovanja vezane za živu riječ imama iz mihraba, s minbera i ćursa“, rekao je.
Značajno mjesto u programu posvetio je mladima i njihovom snažnijem uključivanju u život džemata.
Prema njegovom viđenju, potrebno je dalje razvijati Mrežu mladih i programe prilagođavati problemima s kojima se nove generacije suočavaju u savremenom društvu.
Govorio je i o, kako je naveo, sve izraženijoj moralnoj i odgojnoj krizi te poručio da bi veći značaj trebalo dati tekijama i zavijama kao tradicionalnim centrima duhovnog odgoja.
„Islamska zajednica pripada džematu i džamiji, ali njena misija ne završava na džamijskim vratima“, naglasio je Dedović.
Visokoškolske ustanove Islamske zajednice, prema njegovom programu, trebale bi imati snažniju naučno-istraživačku ulogu i sistematski se baviti pitanjima važnim za vjerski, društveni, kulturni i institucionalni razvoj.
Predložio je i aktiviranje ljetnih programa u bosanskohercegovačkim medresama za djecu i mlade iz dijaspore, po uzoru na postojeće projekte.
Porodicu je označio kao temelj vjerskog, moralnog i nacionalnog identiteta, upozoravajući da savremeni društveni, ekonomski i moralni problemi zahtijevaju mnogo snažniju institucionalnu podršku.
„Energično se zalažem za razvijanje programa koji afirmiraju bračne i porodične vrijednosti, pružaju podršku natalitetu i odgovornom roditeljstvu, jačaju ulogu žene u misiji Zajednice te doprinose očuvanju stabilne i zdrave porodice“, poručio je.
Dodao je da pronatalitetna politika treba biti „u vrhu prioriteta“ ne samo Odjela za brak i porodicu nego svih organizacijskih jedinica Islamske zajednice.
Posebno opširan dio programa Dedović je posvetio vakufima, koje smatra osnovom dugoročne finansijske i institucionalne nezavisnosti Zajednice.
„Vakufi su najvažniji materijalni resurs za kvalitetno, funkcionalno i slobodno djelovanje Islamske zajednice“, rekao je.
Prema njegovom stavu, članarine, donacije, zekat i sadekatu-l-fitr ne bi trebali biti jedina finansijska osnova djelovanja Islamske zajednice.
„Vakufi osiguravaju stabilno poslovanje i razvojne projekte Islamske zajednice, te ono što je posebno važno – njenu punu neovisnost, kako ona ne bi ovisila ni o kakvim vanjskim centrima moći, kako političkim tako i ideološkim i inim drugim“, kazao je Dedović.
Istovremeno je najavio strožu odgovornost za upravljanje vakufskom imovinom.
„Vakuf nije ničije privatno dobro, niti prostor za eksperimente. Vakuf je emanet! Zato ćemo prepoznavati odgovorno i uspješno upravljanje te to vrednovati i nagrađivati, a za svaku pričinjenu štetu zahtijevati jasnu institucionalnu i ličnu odgovornost“, poručio je.
Programom je predviđeno i jačanje socijalne uloge Islamske zajednice, posebno prema starijim osobama, osobama s invaliditetom, porodicama u stanju socijalne potrebe i ljudima koji su svoj radni vijek proveli u službi Zajednice.
Dedović je kao mogući model za druge sredine izdvojio iskustvo Centra za stare u Mostaru.
Veliku pažnju posvetio je i Bošnjacima u dijaspori, koje je opisao kao sastavni dio jedinstvenog duhovnog, kulturnog i nacionalnog prostora.
„Očuvanje njihove povezanosti s Islamskom zajednicom i državom Bosnom i Hercegovinom od strateške je, gotovo egzistencijalne, važnosti“, naglasio je.
Dodao je da dijasporu ne treba posmatrati samo kao izvor novca, već i kao veliki intelektualni, stručni i privredni potencijal.
„Dijasporu ne bismo posmatrali samo kao izvor materijalne podrške nego kao važnog partnera u razvoju i jačanju ukupnih kapaciteta Islamske zajednice, a time i Bosne i Hercegovine“, rekao je Dedović.
U njegovom programu mjesto je dobio i razvoj vjerskog turizma kroz bolje korištenje bogate kulturno-historijske i vakufske baštine Islamske zajednice.
Drevne džamije, tekije, stare medrese i drugi zaštićeni objekti, smatra Dedović, predstavljaju veliki, a nedovoljno iskorišten potencijal, kako za očuvanje baštine tako i za stvaranje dodatnih prihoda za medžlise i predstavljanje autentične islamske tradicije Bošnjaka.
Govoreći o odnosima s drugim vjerskim zajednicama, poručio je da Islamska zajednica treba nastaviti biti jedan od glavnih nosilaca međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini.
„Bosna i Hercegovina stoljećima je prostor susreta različitih religija, kultura i tradicija. U takvom ambijentu međureligijski dijalog jedan je od ključnih temelja izgradnje povjerenja, mira i društvene stabilnosti“, kazao je.
Na kraju obraćanja Dedović je opisao vlastito razumijevanje funkcije reisu-l-uleme, ističući da ona ne predstavlja privilegiju nego prvenstveno odgovornost.
„Reisul-ulema je čovjek koji je u hizmetu Islamske zajednice, vjere i naroda. On je njen prvi službenik i prvi odgovorni čovjek“, rekao je.
Članovima Sabora poručio je da im ne može obećati da će imati odgovor na svako pitanje.
„Ukoliko mi ukažete povjerenje, ne obećavam da ću sve znati niti da ću sve moći! Ali ću znati saslušati, okupiti moralne i kompetentne ljude i u punom kapacitetu preuzeti odgovornost. Reisul-ulema jeste prvi među jednakima, ali je prvi i kada treba ponijeti svu odgovornost“, kazao je Dedović.
Na završetku predstavljanja programa obećao je Islamsku zajednicu koja neće izbjegavati probleme.
„Ne obećavam Zajednicu bez problema, ali mogu obećati Zajednicu koja od problema neće okretati glavu. Želimo Islamsku zajednicu institucionalno snažnu, živu u džematima, slobodnu u odlučivanju, odgovornu prema vakufima, brižnu prema svakom džematliji i uvijek uz svoj narod“, poručio je dr. Salem-ef. Dedović.
Svoje predstavljanje zaključio je porukom:
„I neka mjera našeg uspjeha ne bude koliko smo govorili, nego koliko smo dobra ostavili iza sebe!“
