Dva paralelna svijeta. Državni paralamentarci i ministri, s plaćama preko pet hiljada maraka, u zagrijanima salama i udobnim foteljama, dok istovremeno na snijegu i minusu radnici BHRT-a, od koji mnogi s minimalnom plaćom, na platou ispred državnih institucija, zahtijevaju svoja prava.
"Parlamentarna skupština je osnivač BHRT-a, ona treba da vodi brigu o BHRT-u i da provodi zakone. Kada je primjena zakona u pitanju, svi očekuju da BHRT poštuje sve zakone i primjenjuje sve odredbe, a kada BHRT traži da se primjenjuju zakoni, onda tu niko nema milosti", rekla je Lejla A. Babović, pomoćnica generalnog direktora.
Dug od 100 miliona KM prema BHRT-u
Finansijskom krahu BHRT-a najviše je kumovao dug od 100 miliona maraka RTRs-a koji nije ispunjavao zakonsku obavezu i dio prikupljene takse uplaćivao na račune državnog javnog serivsa. Na koncu, zbog duga Evropskoj radiodifuznoj uniji, od oko 17 miliona maraka, suočeni su sa mogućom pljenidbom imovine i gašenjem proizvodnih kapaciteta. Prije nekoliko dana bili su prinuđeni na prekid programa, zbog krova koji je prokišnjavao.
"Nama ne rade liftovi, naši uposlenici se u 2025. penju pješice, čak 12 spratova da bi došli na svoja radna mjesta. Unatoč svemu tome pokušavamo ostati profesionalni i ostaćemo profesionalni do kraja, sve dok i zadnja emisija bude išla s BHRT-a, trudimo se i dalje, objektivno, istinito, nepristrasno i neovisno izvještavati o svim važnim događajima u BiH", rekla je Neda Tadić, direktorica BHT1.
"Nisam ni u najcrnjem snu mogao naslutiit da ću nakon 38 godina rada braniti svoju egzistenciju"










