Internetska trgovina u Federaciji BiH bilježi sve veći rast, ali nedostatak odgovarajućeg zakonskog okvira otvara prostor za neregistrovanu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju.
Dok građani sve više kupuju putem interneta i društvenih mreža, Federacija BiH još nema usvojen poseban zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada FBiH još 16. jula ove godine utvrdila njegov nacrt.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, Federacija BiH samo zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda, a usvajanje zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, efikasniji nadzor i bolju zaštitu potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu Zakona o elektronskoj trgovini FBiH, u razgovoru za Fenu ističe da je donošenje ovog propisa neophodno kako bi se uredilo tržište koje se razvija znatno brže od zakonodavstva.
– Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, garancije i mogućnosti da ostvare svoja zakonska prava – kazao je Kadić.
Naglasio je da je utvrđivanjem nacrta zakona Vlada FBiH napravila važan korak ka sistemskom uređenju ove oblasti, ali da je za njegovo stupanje na snagu neophodno okončati parlamentarnu proceduru.
– Naš cilj je da zakon bude razmotren i usvojen u što kraćem roku. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne zavisi od Ministarstva. Svaki dodatni period pravne neuređenosti ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poresku nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača – rekao je Kadić.
Dodao je da je zakon pripremila radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacije za e-trgovinu, vodećih online platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH. Njegova izrada dio je šireg procesa reforme i modernizacije trgovinskog sektora.
Jedan od ključnih razloga za donošenje zakona jeste obim sive ekonomije u elektronskoj trgovini. Prema procjenama Ministarstva, godišnji gubici javnih prihoda po ovom osnovu premašuju 200 miliona KM.
Kadić pojašnjava da je precizno mjerenje sive ekonomije otežano činjenicom da značajan dio online prodaje nije adekvatno statistički evidentiran.
– Neregistrovana online prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi poreske prihode, registrovani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju nego i elektronsku trgovinu učiniti mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru – naveo je Kadić.
Prema njegovim riječima, problem je posebno izražen na društvenim mrežama, gdje se proizvodi oglašavaju i prodaju putem privatnih profila, često bez jasno istaknutih podataka o prodavaču i bez transparentnih informacija o uslovima kupovine.
Zbog toga je nacrtom zakona predviđeno da se prodaja putem društvenih mreža posmatra u skladu s pravilima koja važe za elektronsku trgovinu, pri čemu je odlučujuće da li se obavlja trgovinska djelatnost, a ne putem kojeg digitalnog kanala se roba prodaje.
– Ako neko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizuje dostavu i ostvaruje prihod kroz organizovanu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnov za izbjegavanje zakonskih obaveza – pojasnio je.
Istovremeno, kako je naglasio, cilj nije ograničiti građane koji povremeno prodaju vlastite korištene stvari, poput odjeće, namještaja ili telefona, nego spriječiti da se iza formalno privatnih profila krije kontinuirana, neregistrovana trgovina.
Osim gubitaka javnih prihoda i nelojalne konkurencije, neuređeno tržište elektronske trgovine nosi rizike i za potrošače. Među problemima su neisporučena roba, proizvodi koji ne odgovaraju oglasu, lažni profili i prodavači koji nakon naplate prestaju odgovarati na poruke ili brišu svoje naloge.
Kadić ističe da je u takvim situacijama jedan od najvećih problema nemogućnost identifikacije odgovornog prodavača.
– Zato smo nacrtom zakona preciznije uredili obaveze koje se odnose na transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektronsko zaključivanje ugovora i informisanje korisnika o uslovima kupovine. Potrošač prije potvrde narudžbe mora imati informacije o tome od koga kupuje, šta kupuje, koliko će ukupno platiti i kome se može obratiti u slučaju problema – kazao je.
Podsjetio je da Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH već propisuje da prodaju na daljinu može organizovati samo registrovani trgovac, kao i obavezu objavljivanja podataka o njegovom identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima.
Cijene, uključujući informacije o troškovima dostave, porezima i drugim izdacima koji utiču na konačan iznos kupovine, moraju biti jasno naznačene, dok se izdavanje računa i evidentiranje prometa provode u skladu s važećim trgovinskim, poreskim i fiskalnim propisima.
– Elektronski način prodaje ne predstavlja osnov za izbjegavanje obaveza koje važe za trgovce. Zakon o elektronskoj trgovini treba posmatrati zajedno sa Zakonom o zaštiti potrošača, koji uređuje prava kupaca, uključujući reklamacije i pravo na odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uslovi. Naš cilj je da online kupovina prestane biti prostor u kojem kupac preuzima gotovo sav rizik, a neodgovorni prodavač izbjegava odgovornost – istakao je Kadić.
Nacrtom zakona definisane su i nadležnosti institucija odgovornih za njegovu primjenu. Upravni nadzor trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali nadležni federalni i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.
Za razliku od tradicionalne trgovine, gdje se nadzor uglavnom obavlja u poslovnim prostorima, kontrola elektronske trgovine može obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe, evidencije transakcija i način isporuke robe.
Nacrtom su predviđene novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM za pravna lica koja obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše ključne obaveze transparentnosti i zakonitog poslovanja. Sankcije su predviđene i za elektronske platforme i dostavne službe koje ne postupaju u skladu sa svojim zakonskim obavezama.
– Cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Oni koji posluju zakonito, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji posluju izvan zakonskih okvira – naglasio je Kadić.
Dodao je da je za djelotvornu kontrolu potrebno osigurati koordinaciju tržišnih inspekcija, poreskih organa i drugih nadležnih institucija.
Nacrt zakona izrađen je s ciljem usklađivanja s relevantnim direktivama Evropske unije, a njegova primjena trebala bi doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, transparentnijem poslovanju i jačanju konkurentnosti domaćih trgovaca.
Kadić smatra da elektronska trgovina istovremeno predstavlja značajnu razvojnu priliku za male privrednike, obrtnike, porodična preduzeća i domaće proizvođače, kojima digitalni kanali omogućavaju pristup kupcima bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.
Zbog toga je, kako je naveo, važno uspostaviti pravila koja će olakšati ulazak u legalne tokove poslovanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, ali uz obavezno poštivanje osnovnih standarda zakonitog poslovanja i zaštite potrošača.
Istovremeno, upozorio je da prekogranična priroda elektronske trgovine zahtijeva saradnju različitih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici, međunarodnom prometu robe i indirektnom oporezivanju.
– Uređivanje domaćeg tržišta prvi je korak, ali dugoročno efikasna zaštita potrošača i ravnopravni uslovi poslovanja zahtijevaju i saradnju entitetskog i državnog nivoa vlasti, regulatorni okvir na nivou Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima – kazao je Kadić.
Naglasio je da usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nadilazi puko ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće poduzetnike - poručio je Kadić.
