Bosna i Hercegovina ulazi u izuzetno osjetljiv politički period u kojem bi rezultati posljednjih izbora, zajedno s promjenama međunarodnih odnosa, mogli dodatno oslabiti državne institucije i otvoriti prostor za nove pokušaje njenog unutrašnjeg razgrađivanja, objavio je Krug 99.
Na to se upozorava u uvodnom izlaganju Adila Kulenovića, pripremljenom za raspravu 1. novembra 2026. godine pod nazivom „Kako izbjeći urušavanje države nakon izbornih rezultata i vanjskih okolnosti?“. Kao uvodničar najavljen je dr. Reuf Bajrović, politički analitičar i potpredsjednik Američko-evropske alijanse.
U tekstu se upozorava da izborni rezultati ne smiju biti posmatrani samo kroz raspodjelu ministarskih i drugih funkcija, jer će formiranje novih vlasti imati dalekosežne posljedice po stabilnost i budućnost države.
„Kada se u BiH ukrste etnonacionalistička pobjeda, susjedski iredentizam i novi globalni poredak, izazovi pred državotvornim snagama u budućim vlastima bit će izrazito teški“, navodi se u izlaganju.
Posebno se ističe da neposredna opasnost ne mora podrazumijevati novi rat, nego postupno onesposobljavanje institucija kroz političke blokade i prenošenje državnih nadležnosti na niže nivoe vlasti.
„U bližoj perspektivi ne treba očekivati otvorene oružane sukobe, već nastavak puzajuće paralize institucija“, upozorava se u dokumentu.
Kao moguća područja novih blokada navedeni su Ustavni sud BiH, OHR, sigurnosni sektor, Fiskalno vijeće, državna imovina i izmjene izbornog zakonodavstva. Takvo djelovanje, prema ocjeni iznesenoj u tekstu, usmjereno je na predstavljanje Bosne i Hercegovine kao države koja nije sposobna samostalno funkcionirati.
Značajan dio analize posvećen je odnosu susjednih država prema BiH, posebno nakon parlamentarnih izbora u Srbiji. Postavlja se pitanje hoće li nova vlast u Beogradu nastaviti politiku korištenja entiteta Rs kao instrumenta utjecaja na državne odluke, uključujući vojni budžet i približavanje NATO-u.
Istovremeno se kritizira politika Hrvatske, za koju se tvrdi da svoj položaj članice Evropske unije i NATO-a koristi kako bi evropski put Bosne i Hercegovine uslovljavala izmjenama izbornog sistema.
Prema toj ocjeni, zahtjevi Zagreba za rješavanje takozvanog hrvatskog pitanja mogli bi dodatno učvrstiti etnički zasnovan politički sistem, na štetu jednakih političkih prava građana.
Posebna zabrinutost izražena je zbog politike administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogućih međunarodnih dogovora o Ukrajini.
U tekstu se upozorava da bi prihvatanje teritorijalnih promjena i etničkih podjela kao osnove za postizanje mira moglo imati ozbiljne posljedice i na zapadni Balkan.
„Ako i druge velike sile prihvate da su granice promjenjive na osnovu etničke većine ili vojne sile, to daje vjetar u leđa secesionističkim i autokratskim liderima na Balkanu i svijetu“, navodi se.
Zbog toga se zagovara jačanje sigurnosnih garancija za Bosnu i Hercegovinu, uključujući prisustvo NATO snaga na strateški važnim lokacijama.
„Težište odbrane države mora se prebaciti na sigurnosne garancije: prisustvo NATO trupa na ključnim geostrateškim tačkama (Brčko i duž granica BiH)“, ističe se u izlaganju.
Takvo prisustvo, prema iznesenoj procjeni, predstavljalo bi prepreku pokušajima jednostrane secesije ili promjene državnih granica.
