Masovni ulazak migranata u Ceutu izazvao političku buru u Španiji

politicki.ba

Opozicija optužuje premijera Pedra Sáncheza da je svojom migrantskom politikom podstakao krizu, dok Vlada tvrdi da je riječ o sigurnosnom i pravnom pitanju koje nema veze s legalizacijom migranata.

Španske opozicione stranke oštro su kritikovale migrantsku politiku premijera Pedra Sáncheza nakon što je desetine hiljada migranata bez odobrenja ušlo u špansku enklavu Ceutu.

Tokom protekla 24 sata migranti su probili se u snažno utvrđeni autonomni grad, koji se prostire na 18,5 kvadratnih kilometara na sjevernoj obali Afrike. Budući da su pripadnici Civilne garde, koji inače štite Ceutu, bili preopterećeni, španska vojska mobilizirana je kasno u četvrtak kako bi osigurala granicu.

Govoreći iz Ceute, gdje je u petak doputovao kako bi se sastao sa zvaničnicima koji upravljaju krizom, Sánchez je situaciju opisao kao „napad i narušavanje teritorijalnog integriteta Španije“.

Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je u petak da je oko 50.000 ljudi ilegalno ušlo u Ceutu, čije je uobičajeno stanovništvo oko 80.000 ljudi. Od tog broja približno polovina se dobrovoljno vratila u Maroko. Iz Ureda španskog premijera navode da migranti napuštaju Ceutu brzinom od oko 150 osoba u minuti.

U Madridu su Sánchezovi kritičari poručili da je kriza rezultat njegove vlastite politike, odnosno plana Vlade da legalizira status više od milion migranata koji se nalaze u zemlji bez odgovarajućih dokumenata.

Predsjednik krajnje desne stranke Vox Santiago Abascal optužio je Sáncheza da je svojom migrantskom politikom izazvao „invaziju“ te poručio da se premijer „ponaša kao neprijatelj Španije“.

„Svako buduće silovanje ili ubod nožem uvezen je zahvaljujući Pedru Sánchezu, a njegovo naslijeđe je urušavanje našeg stambenog fonda i zdravstvenog sistema“, rekao je Abascal.

Dodao je da je Sánchez „glavni krivac za ono što Španci danas trpe i što će tek trpjeti“.

„Ova nacionalna vanredna situacija može se riješiti samo njegovim uklanjanjem prije nego što pokuša ukrasti naredne izbore i procesuiranjem izdajnika i mafijaša Pedra Sáncheza“, zaključio je lider Voxa.

Predsjednik konzervativne Narodne stranke Alberto Núñez Feijóo također je povezao krizu u Ceuti s, kako je rekao, „neodgovornim odlukama u migrantskoj politici“ te ocijenio da snimci preplavljenih graničnih prijelaza predstavljaju „sliku propadanja koju Španija ne zaslužuje“.

Generalni sekretar Narodne stranke Miguel Tellado napisao je na društvenoj mreži X da „nikoga ne bi trebalo iznenaditi što hiljade ljudi žele ući u zemlju koja preko noći legalizira više od milion ilegalnih migranata“.

„Ne samo da ne zaustavljamo ovaj val, nego šaljemo poruku da će oni koji dođu uskoro moći postati Španci“, naveo je Tellado.

Predsjednica Madridske zajednice Isabel Díaz Ayuso optužila je Sáncheza da je „dopustio invaziju na Španiju preko Ceute kako bi skrenuo pažnju sa svih sudskih procesa koji ga okružuju“, aludirajući na korupcijske afere povezane sa Socijalističkom partijom.

Vlada odbacuje optužbe

Portparol španskog Ministarstva vanjskih poslova odbacio je tvrdnje opozicije, naglasivši da kriza u Ceuti nema nikakve veze s Vladinim programom legalizacije migranata.

Istakao je da nijedna osoba koja je ilegalno ušla u Ceutu neće moći ostvariti pravo na legalizaciju statusa.

„Taj proces podrazumijeva vrlo precizne uslove, uključujući dokaz da je osoba boravila u Španiji prije 1. januara 2026. godine i da je u trenutku podnošenja zahtjeva neprekidno živjela u zemlji najmanje pet mjeseci“, rekao je portparol.

Podsjetio je i da je rok za podnošenje zahtjeva u okviru programa, koji je pokrenut u aprilu, istekao još u junu.

Sánchezova vlada program legalizacije brani tvrdnjom da je riječ o mjeri neophodnoj za dugoročni ekonomski rast zemlje u uslovima pada nataliteta. Program su podržali i pojedini neočekivani saveznici, uključujući špansko udruženje poslodavaca i Katoličku crkvu.

Ipak, riječ je o pitanju koje izaziva podjele u javnosti. Pojedina istraživanja javnog mnijenja pokazuju da više od polovine građana smatra kako Španija već ima previše stranaca.

Program je kritikovala i italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je prošlog mjeseca tokom sastanka evropskih lidera osporila Sánchezovu migrantsku politiku.

Meloni je u četvrtak snimke iz Ceute opisala kao „šokantne“ i poručila da je Italija spremna pokrenuti inicijativu da se Španija isključi iz Šengenskog prostora, zone od 29 država u kojoj su unutrašnje granične kontrole uglavnom ukinute.

Nakon što je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani podržao ideju o suspenziji španskog članstva u Šengenu, španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares pozvao je italijanskog ambasadora u Madridu kako bi izrazio nezadovoljstvo stavovima Rima.

Iz španskog Ministarstva vanjskih poslova odgovorili su da Madrid zagovara „efikasno upravljanje ovim procesima uz puno poštivanje španskog, evropskog i međunarodnog prava te ljudskih prava“.

„Ova migrantska kriza nije prva u Evropi i neće biti posljednja“, poručio je portparol Ministarstva.

Španske enklave Ceuta i Melilla u sjevernoj Africi dio su Šengenskog prostora, ali podliježu posebnim pravilima koja podrazumijevaju provjeru identiteta i dokumenata pri odlasku prema kontinentalnoj Evropi. U praksi ta pravila onemogućavaju migrantima bez odobrenja da se ukrcaju na trajekte koji prelaze Gibraltarski moreuz.

Presuda Vrhovnog suda promijenila pravila

Zvanično, španske vlasti aktuelnu krizu povezuju s odlukom Vrhovnog suda donesenom početkom ovog mjeseca.

„Ovi događaji povezani su sa sudskom presudom“, rekao je u četvrtak ministar vanjskih poslova José Manuel Albares.

Vrhovni sud je 8. jula presudio da se postupak trenutnog vraćanja migranata ne može primjenjivati na osobe koje pokušavaju doplivati do Ceute ili Melille.

Prema presudi, važeći propisi dopuštaju vraćanje bez formalnog postupka deportacije samo ako su migranti zatečeni prilikom probijanja fizičke granične prepreke.

Migranti koji pređu neoznačenu morsku granicu mogu biti vraćeni, ali tek nakon provođenja formalnog postupka deportacije.

Sud je naveo da bi vlasti morale uspostaviti određene „morske zaštitne prepreke“ ukoliko žele odmah vraćati osobe zatečene u moru. Sánchez je u petak najavio da će njegova vlada upravo u tom pravcu djelovati postavljanjem plutajućih barijera ispred obale autonomnih gradova.

Iako je riječ o vrlo tehničkoj presudi, ona u početku nije izazvala veće reakcije niti je dovela do promjena u migrantskim tokovima.

Tek u četvrtak manje grupe mladih migranata počele su plivati oko lukobrana koji razdvaja jednu od plaža Ceute od marokanske teritorije. Tokom nekoliko sati ono što je izgledalo kao manji sigurnosni propust pretvorilo se u masovni prelazak granice, pri čemu su hiljade ljudi ušle na špansku teritoriju plivajući ili prelazeći preko kamenitog graničnog područja.

Marokansku stranu lukobrana uobičajeno osiguravaju pripadnici žandarmerije koji sarađuju sa španskom Civilnom gardom u sprečavanju ilegalnih prelazaka. Međutim, španske vlasti tvrde da su marokanske snage posljednjih dana praktično nestale s tog područja, ostavljajući granicu gotovo bez nadzora.

Nova napetost s Marokom?

Izostanak marokanskih graničara potakao je sumnje da bi aktuelna kriza mogla predstavljati politički pritisak Rabata na Madrid, moguće kao odgovor na nedavno približavanje Španije i Alžira, koji podržava pravo Zapadne Sahare na samoopredjeljenje.

Maroko je i ranije koristio popuštanje graničnih kontrola prema Ceuti i Melilli kao sredstvo političkog pritiska na Španiju.

Posljednja velika kriza dogodila se 2021. godine, kada su španske vlasti omogućile predsjedniku Zapadne Sahare liječenje u Španiji.

Rabat je tada odgovorio ublažavanjem kontrole na granici s Ceutom, nakon čega je oko 8.000 migranata ušlo u grad. Pojedini izvještaji tvrdili su da su marokanske vlasti čak organizirale autobuse kojima je više od hiljadu maloljetnika prevezeno do granice.

Taj događaj nije doveo do značajnijeg priliva migranata u kontinentalnu Španiju ili ostatak Evropske unije, ali je izazvao haos u Ceuti i natjerao Madrid da obnovi odnose s Rabatom.

Nakon te krize Sánchezova vlada promijenila je dugogodišnji stav o Zapadnoj Sahari. Dok je Madrid ranije podržavao referendum pod okriljem Ujedinjenih nacija, u pismu iz 2022. godine upućenom marokanskom kralju Mohammedu VI Sánchez je podržao marokanski prijedlog da Zapadna Sahara dobije autonomiju pod marokanskim suverenitetom, ocijenivši ga „najozbiljnijim, najrealističnijim i najvjerodostojnijim rješenjem“.

Takva odluka izazvala je ozbiljno zahlađenje odnosa s Alžirom, koji podržava nezavisnost Zapadne Sahare. Alžirski predsjednik Abdelmadjid Tebboune tada je stav Madrida nazvao „moralno i historijski neprihvatljivim“, suspendirao sporazum o trgovinskoj saradnji i zaprijetio obustavom isporuke prirodnog plina Španiji, iako ugovori na kraju nisu raskinuti.

Nakon višegodišnjih pokušaja normalizacije odnosa, početkom ovog mjeseca Sánchez je posjetio Alžir, gdje je s predsjednikom Tebbouneom potpisao sporazum o jačanju političke i ekonomske saradnje, uključujući povećanje izvoza prirodnog plina u Španiju za deset posto.

Maroko nije službeno komentirao obnovu odnosa između Madrida i Alžira, a tamošnji mediji uglavnom su sporazum predstavili kao politički poraz Alžira, ističući da Španija nije promijenila svoj stav o marokanskoj kontroli nad Zapadnom Saharom.

Portparol marokanske ambasade u Madridu odbacio je tvrdnje da Rabat ima bilo kakvu ulogu u aktuelnoj migrantskoj krizi, navodeći da su za masovni dolazak migranata odgovorne „kriminalne organizacije“.

„Maroko ne podržava niti podstiče neregularne migracije“, rekao je portparol za agenciju Europa Press.

I španska vlada za sada umanjuje značaj mogućih političkih nesuglasica.

Sánchez je u petak opisao Maroko kao „saveznika u borbi protiv mafija koje trguju ljudima“.

Portparol Ministarstva vanjskih poslova dodao je da su „odnosi s Marokom odlični te da je saradnja u oblasti migracija i drugim pitanjima veoma snažna“.

„Vlade obje zemlje u stalnom su kontaktu na svim nivoima kako bi dodatno ojačale ovu intenzivnu i produktivnu saradnju i zajednički riješile situaciju u Ceuti“, zaključio je portparol.


(Politico.eu)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.