Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zadržao je funkciju nakon što inicijativa Demokratske partije socijalista (DPS) za njegovo razrješenje nije dobila potrebnu većinu.
Za smjenu je glasalo 37 poslanika, protiv je bio 41, dok su dva glasačka listića proglašena nevažećim.
Povod za inicijativu bilo je Mandićevo javno izražavanje saučešća porodici Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Rs, kojeg je međunarodni sud pravosnažno osudio za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Nakon glasanja Mandić je izjavio da je greškom i sam podržao vlastitu smjenu, poručivši opoziciji da ga nije uspjela razriješiti čak ni uz njegov glas.
Posebno oštra rasprava vođena je između poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića i poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić.
Knežević je branio Mladića, tvrdeći da je štitio srpski narod i Rs. U svom obraćanju govorio je o stradanju Srba, kritikovao evropsku komesarku Martu Kos i dovodio u pitanje odnos Evropske unije prema srpskom narodu.
„Od takvih je Ratko Mladić branio srpski narod i Rs“, izjavio je Knežević, govoreći o zločinima počinjenim nad Srbima.
Na njegove tvrdnje reagovala je Kenana Strujić-Harbić, odbacujući pokušaje da se pravosnažno osuđeni ratni zločinac predstavlja kao heroj ili čovjek koji je donosio mir.
„Nije lijepo da ga zovu 'general' i 'heroj' i da se predstavlja kao mirotvorac. Niti je bio mirotvorac niti je učestvovao u mirovnoj misiji u BiH. Učestvovao je u agresiji“, poručila je Strujić-Harbić.
Ona je posebno kritikovala veličanje Mladića, naglašavajući da se njegova uloga u ratu u Bosni i Hercegovini ne može odvojiti od počinjenih zločina.
Strujić-Harbić nazvala je Mladića kukavicom, podsjećajući da se godinama skrivao od pravosuđa, uz pomoć struktura vlasti u Srbiji.
Prema njenim riječima, Mladić se 11 godina skrivao po podrumima, umjesto da se suoči s odgovornošću za zločine za koje je optužen.
Njena reakcija uslijedila je nakon Kneževićevog pokušaja da Mladićevu ratnu ulogu predstavi kao odbranu srpskog naroda, uprkos pravosnažnoj presudi međunarodnog suda.
Bošnjačka stranka podržala je inicijativu za Mandićevu smjenu.
Njen poslanik Jasmin Ćorović izjavio je da se sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici ne mogu relativizovati političkim raspravama.
„Srebrenica je mjesto genocida“, naglasio je Ćorović, dodajući da glas Bošnjačke stranke nije usmjeren protiv srpskog naroda niti predstavlja podršku DPS-u, nego izraz principijelnog odnosa prema ratnim zločinima.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da se glasanjem odlučuje i o vrijednostima na kojima Crna Gora želi graditi svoju evropsku budućnost.
„Ko god misli da je Ratko Mladić heroj – ja za takvu Evropu nisam“, izjavio je Abazović.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić optužio je Mandića da položaj predsjednika parlamenta koristi za promovisanje politike koja produbljuje podjele i narušava ugled državnih institucija.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša upozorio je da će rezultat glasanja pokazati odnos parlamentarne većine prema presuđenim ratnim zločinima.
„Dio parlamenta smatra da je čovjek osuđen za ratne zločine heroj“, kazao je Mugoša, optužujući dio vladajućih poslanika da izbjegava javno izjašnjavanje o ovom pitanju.
Uprkos protivljenju opozicije i Bošnjačke stranke, parlamentarna većina osigurala je dovoljan broj glasova da Mandić ostane predsjednik Skupštine Crne Gore.
