Popularnost predsjednika Francuske Emmanuela Macrona pala je na najniži nivo otkako je 2017. godine došao na vlast. Prema najnovijem istraživanju instituta Ipsos BVA-Cesi, objavljenom 10. oktobra, samo 15 posto Francuza pozitivno ocjenjuje njegov rad, dok čak 82 posto ima negativno mišljenje.
Rezultati istraživanja, provedenog za francuski list La Tribune Dimanche, pokazuju da je Macron izgubio još jedan procentni poen podrške u odnosu na prethodni mjesec, kada je pozitivno mišljenje o njemu imalo 16 posto ispitanika.
Riječ je o najnižoj zabilježenoj popularnosti francuskog predsjednika u gotovo deset godina njegovog boravka u Jelisejskoj palači.
Istraživanje je objavljeno u trenutku izraženog nezadovoljstva građana zbog rasta cijena goriva, protesta srednjoškolaca i sve veće zabrinutosti za ekonomsko stanje zemlje.
Kupovna moć ostaje najveća briga francuskih građana, dok istovremeno raste zabrinutost zbog budućnosti sistema socijalne zaštite, javnog duga i zaposlenosti.
Istraživanje pokazuje i da sve veći broj Francuza očekuje pogoršanje vlastitog materijalnog položaja, kao i ukupne budžetske i ekonomske situacije u zemlji.
Macronova popularnost posebno je niska među pristalicama opozicionih političkih stranaka. Prema podacima Ipsosa, jedina politička grupacija u kojoj predsjednik još ima većinsku podršku jesu simpatizeri stranaka Renaissance, MoDem i Horizons, među kojima njegov rad pozitivno ocjenjuje 53 posto ispitanika.
Istovremeno, francuski premijer Sébastien Lecornu bilježi blagi oporavak popularnosti. Njegov rad pozitivno ocjenjuje 22 posto građana, što predstavlja rast od dva procentna poena u odnosu na prethodno istraživanje.
Ipak, čak 69 posto ispitanika negativno ocjenjuje rad premijera, što pokazuje da je nezadovoljstvo znatno šire od samog predsjednika.
Dodatni pokazatelj dubine Macronovih problema dolazi iz istraživanja agencije Elabe za Les Échos, prema kojem samo 17 posto građana vjeruje da predsjednik može efikasno odgovoriti na najvažnije probleme Francuske. To je pad od tri procentna poena za mjesec i sedam poena za dva mjeseca.
Čak 79 posto ispitanika u tom istraživanju nema povjerenja u Macrona, a 53 posto navodi da mu uopće ne vjeruje.
Posebno je izražen pad povjerenja među biračima koji su ga podržali na predsjedničkim izborima 2022. godine. Među onima koji su za Macrona glasali u prvom krugu, povjerenje je palo na 43 posto, što je 12 procentnih poena manje nego mjesec ranije.
Istraživanje Ipsosa pokazuje i široko rasprostranjen ekonomski pesimizam. Čak 91 posto ispitanika pesimistično je u pogledu ekonomske situacije Francuske, dok 87 posto očekuje pogoršanje kupovne moći u narednom periodu.
Istovremeno, 86 posto građana očekuje pogoršanje stanja javnog duga, a 76 posto strahuje da će se stanje zaposlenosti dodatno pogoršati.
Uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, istraživanje je obuhvatilo i stavove o mogućim Macronovim nasljednicima.
Jordan Bardella i Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja bilježe 33, odnosno 32 posto građana koji bi bili zadovoljni njihovim dolaskom na predsjedničku funkciju. Oboje su, međutim, izgubili podršku u odnosu na septembar, Bardella tri, a Le Pen četiri procentna poena.
Bivši premijer Édouard Philippe ima 20 posto takvih odgovora, dok gradonačelnik Kana David Lisnard bilježi rast od četiri procentna poena, na 16 posto.
Najnovije istraživanje Ipsos BVA-Cesi provedeno je 7. i 8. oktobra na reprezentativnom uzorku od 1.000 punoljetnih stanovnika Francuske, a objavljeno je 10. oktobra.
Prema podacima Ipsosa, Macronov rejting od 15 posto najniži je otkako je postao predsjednik Francuske 2017. godine.
