Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti kazala je da zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i daju doprinos ekonomiji, te da se migracije moraju posmatrati mnogo šire.
Lungarotti je kazala:
Generalno kada govorimo o imigracijama na zapadnom Balkanu, uvijek težimo izmijeniti narativ koji je dominirao do sada, a koji zapadni Balkan pozicionira isključivo kao regiju tranzita za migrante na putu za zapadnu Evropu. Međutim, projekti nam govore nešto drugačije .
Inače, Lungarotti je govorila IOM-ovoj Strategiji mobilnosti radne snage za zapadni Balkan, promjenama u migracionim rutama, ministarskoj konferenciji u Budvi, ali i o IOM-ovom smanjenju obima finansiranja.
Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već da je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja.
Lungarotti je podsjetila da je IOM nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za zapadni Balkan koja je rezultat više od 100 konsultacija u cijeloj regiji sa uposlenicima, donosiocima odluka i migrantima radnicima.
Strategija jednostavno identifikuje potrebu migranata radnika zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, neusaglašenosti vještina sa tržištem rada, ali i potrebom za snažnim rastom ako region želi postati dio Evropske unije.
Tvrdi da svakako postoji potreba za migrantima radnicima te da su već prisutni na području regiona.
Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdano oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost.
Lungarotti je naglasila da Strategija pokušava istaći da kreatori politika moraju razumjeti potrebu izrade inkluzivnih politika kako bi odrazili te nove realnosti, dobitnu kombinaciju za sve strane, i za zaposlene i za poslodavce, ali i za države.
Ona je također govorila i o promjenama u migracionim rutama u BiH te kazala da je zaista došlo do značajnog smanjenja broja nezakonitih ulazaka u zemlje zapadnog Balkana, ali da je to rezultat cijelog niza faktora.
S jedne strane postoji povećanje broja policijskih operacija i granične kontrole u cijelom regionu zajedno sa angažmanom FRONTEX snaga. Došlo je i do izmjene politika upravljanja migracijama u zemljama koje okružuju zapadni Balkan, poput Turske i Grčke, ali imamo i aktivnosti na repatrijaciji određenih državljana određenih zemalja, odnosno njihov povratak u zemlju porijekla, a jedan od faktora je i registracija. Ne mislimo da brojke zapravo ukazuju tačno na ukupan broj onih koji ulaze u zemlje regiona.
Smatra da su mreže krijumčarenja mnogo sofisticiranije te da se mnogo brže omogućava prelazak migranata preko zapadnog Balkana za zapadnu Evropu.
Vidimo to naravno i iz prve ruke u prihvatnim centrima u BiH gdje je sve manje korisnika kojima je potrebno zbrinjavanje, odnosno smještaj, a informirani smo i o fenomenu gdje imigranti plaćaju cijeli paket svojim krijumčarima koji uključuju između ostalog i smještaj. To je vrlo složeno pitanje.
Lungarotti kaže da su brojke u padu, ali da je pad rezultat kombinacije svih kompleksnijih načina ulaska u region.
