Smatra da su mreže krijumčarenja mnogo sofisticiranije te da se mnogo brže omogućava prelazak migranata preko zapadnog Balkana za zapadnu Evropu.
Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti kazala je da zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i daju doprinos ekonomiji, te da se migracije moraju posmatrati mnogo šire.
Lungarotti je kazala:
Generalno kada govorimo o imigracijama na zapadnom Balkanu, uvijek težimo izmijeniti narativ koji je dominirao do sada, a koji zapadni Balkan pozicionira isključivo kao regiju tranzita za migrante na putu za zapadnu Evropu. Međutim, projekti nam govore nešto drugačije .
Inače, Lungarotti je govorila IOM-ovoj Strategiji mobilnosti radne snage za zapadni Balkan, promjenama u migracionim rutama, ministarskoj konferenciji u Budvi, ali i o IOM-ovom smanjenju obima finansiranja.
Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već da je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja.
Lungarotti je podsjetila da je IOM nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za zapadni Balkan koja je rezultat više od 100 konsultacija u cijeloj regiji sa uposlenicima, donosiocima odluka i migrantima radnicima.
Strategija jednostavno identifikuje potrebu migranata radnika zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, neusaglašenosti vještina sa tržištem rada, ali i potrebom za snažnim rastom ako region želi postati dio Evropske unije.
Tvrdi da svakako postoji potreba za migrantima radnicima te da su već prisutni na području regiona.
Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdano oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost.
Lungarotti je naglasila da Strategija pokušava istaći da kreatori politika moraju razumjeti potrebu izrade inkluzivnih politika kako bi odrazili te nove realnosti, dobitnu kombinaciju za sve strane, i za zaposlene i za poslodavce, ali i za države.
Ona je također govorila i o promjenama u migracionim rutama u BiH te kazala da je zaista došlo do značajnog smanjenja broja nezakonitih ulazaka u zemlje zapadnog Balkana, ali da je to rezultat cijelog niza faktora.
S jedne strane postoji povećanje broja policijskih operacija i granične kontrole u cijelom regionu zajedno sa angažmanom FRONTEX snaga. Došlo je i do izmjene politika upravljanja migracijama u zemljama koje okružuju zapadni Balkan, poput Turske i Grčke, ali imamo i aktivnosti na repatrijaciji određenih državljana određenih zemalja, odnosno njihov povratak u zemlju porijekla, a jedan od faktora je i registracija. Ne mislimo da brojke zapravo ukazuju tačno na ukupan broj onih koji ulaze u zemlje regiona.
Smatra da su mreže krijumčarenja mnogo sofisticiranije te da se mnogo brže omogućava prelazak migranata preko zapadnog Balkana za zapadnu Evropu.
Vidimo to naravno i iz prve ruke u prihvatnim centrima u BiH gdje je sve manje korisnika kojima je potrebno zbrinjavanje, odnosno smještaj, a informirani smo i o fenomenu gdje imigranti plaćaju cijeli paket svojim krijumčarima koji uključuju između ostalog i smještaj. To je vrlo složeno pitanje.
Lungarotti kaže da su brojke u padu, ali da je pad rezultat kombinacije svih kompleksnijih načina ulaska u region.
Govoreći o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, Lungarotti je naglasila da je primarni cilj za cijeli zapadni Balkan da osiguraju da njihovi državljani popunjavaju dostupna radna mjesta, odnosno da daju doprinos ekonomiji.
Ali istovremeno, politike koje omogućavaju veću inkluzivnost radne snage, mimo one domaće, ne bi bile dovoljne i treba ih dopuniti sa stranim radnicima. To su uglavnom privredne grane gdje postoji zaista velika potreba za radnom snagom, kao što su uslužne djelatnosti, turizam, proizvodnja, transport, građevina… Primarno, to su poslovi sa nižim kvalifikacijama odnosno vještinama na tržištu rada, ali i oni gdje su potrebne kvalifikacije.
Smatra potrebnim postojanje politika koje će pratiti dolazak takvih migranata u region, njihovo uključivanje u ekonomiju, kao i pristup uslugama, kako bi se u konačnici poslodavcima omogućilo da u cijelosti ostvaruju pogodnosti njihovog boravka u zemlji. Dodala je da određen broj migranata koji dolaze redovnim putevima, nakon određenog vremena napuštaju radno mjesto u BiH, iako imaju radnu dozvolu, jer još uvijek nisu stvoreni svi uslovi u kontekstu radnog okruženja koji će omogućiti cjelovitu inkluziju.
Moramo osigurati dobitnu kombinaciju za sve strane.
Lungarotti tvrdi da se u ovom trenutku ne može govoriti o integraciji migranata na zapadnom Balkanu, već eventualno o inkluziji onih koji dolaze redovnim putevima.
Postoji cijeli niz inicijativa koje IOM pokreće i provodi zajedno sa udruženjima poslodavaca, Agencijom za zapošljavanje BiH i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Cilj je osigurati informativne usluge za migrante kako bi i oni bili upoznati o načinima pristupa različitim uslugama, od zdravstva do socijalne zaštite, ali isto tako i da pomognemo poslodavcima u komunikaciji sa novopridošlicama.
Kao primjer je navela Federaciju BiH koja je pokrenula reviziju Zakona o strancima, odnosno zapošljavanju stranaca te je naglasila da pružaju podršku resornim vlastima u Federaciji da se osigura inkluzivnost i principi poštivanja prava.
Generalno govoreći, pokrenut je cijeli niz aktivnosti koje pomažu u inkluziji i nadamo se u nekom koraku i integraciji.
Lungarotti je najavila da će 15. i 16. maja u Budvi biti održana važna ministarska konferencija u organizaciji Ministarstva rada Crne Gore i Regionalnog vijeća za saradnju (RCC) uz podršku ILO-a, IOM-a i Evropske unije u Crnoj Gori.
Cijela tema mobilnosti radne snage i mobilnosti nije samo nužnost ovom regionu već je istovremeno i značajna prilika za rast. Ideja je da se okupe svi kreatori politika, odnosno donosioci odluka i da svi razumiju da mogu uživati pogodnosti dobro regulisanih migracija.
Lungarotti je kazala da je IOM također pogođen naredbom SAD-a o obustavi aktivnosti te da su te naredbe imale direktne efekte na projekte koje su finansirale SAD.
Globalno, IOM je bio suočen sa nužnošću otpuštanja velikog broja zaposlenih. Ne samo otpuštanja, već i obustavljanja projekata koji su finansirani iz SAD-a. Međutim, u ovom regionu mi nemamo sredstva iz SAD-a, tako da nemamo tih direktnih posljedica. I dalje smo operativni i angažovani u svim aktivnostima i za sada nismo osjetili promjenu.
Lungarotti je kazala da nova američka politika trenutno od svih aktera u oblasti humanitarnog rada i razvoja, uključujući IOM, traži osiguravanje većeg efekta aktivnosti, manju cijenu tog rada i ulaganje u konkretne promjene za ljude.
Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije IOM u Bosni i Hercegovini (IOM) i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti je zaključila:
U IOM-u radimo na toj promjeni, iako je IOM već i bez toga bio izuzetno operativna organizacija, ali visokog stepena efekata. Možete očekivati da se naš rad samo još dodatno unaprijedi u budućnosti, ali neće biti nikakvih izmjena u našim operacijama na Balkanu.
