Livno i Kupres pred Ustavnim sudom zbog koncesija: Sporni ugovori, milijarde eura i prava lokalnih zajednica

Redakcija Mostar

Grad Livno i Općina Kupres osporavaju odredbe kantonalnog Zakona o koncesijama, dok građanske inicijative zahtijevaju petogodišnji moratorij na nove energetske projekte.

Grad Livno i Općina Kupres pokrenuli su postupke pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine zbog odredbi Zakona o koncesijama Kantona 10, za koje smatraju da zadiru u prava jedinica lokalne samouprave. Spor se odnosi na upravljanje prirodnim resursima, zakonitost koncesijskih ugovora i način odlučivanja o energetskim projektima.

Zahtjevi su podneseni još sredinom jula ove godine, a o njihovim pravnim posljedicama ponovo se raspravljalo na javnoj tribini održanoj 19. novembra u Livnu, u organizaciji Transparency Internationala u BiH i Centra za građansku saradnju Livno.

Posebno je problematičan pravni status koncesijskih ugovora zaključenih nakon presude Ustavnog suda FBiH iz 2007. godine, kojom je raniji kantonalni zakon izgubio pravno dejstvo. Prema ranije objavljenim istraživanjima, u periodu bez važećeg zakona zaključeno je najmanje 55 koncesijskih ugovora, čija se procijenjena vrijednost navodi u iznosu većem od 1,6 milijardi eura.

Novi Zakon o koncesijama usvojen je u februaru 2026. godine, ali su njegove prijelazne odredbe izazvale protivljenje dijela lokalnih zajednica i građanskih organizacija, koje upozoravaju na mogućnost naknadnog pravnog priznavanja ranije zaključenih ugovora.

Viši istraživač za pravne poslove Transparency Internationala u BiH Damjan Ožegović upozorio je da se novim zakonskim rješenjima, prema njegovom tumačenju, pokušava ozakoniti stanje nastalo nakon presude Ustavnog suda.

Ožegović je problematizirao i postupak donošenja zakona, navodeći da se konačni prijedlog razlikovao od teksta o kojem je provedena javna rasprava.

Posebno je ukazao na odredbe prema kojima se izostanak izjašnjenja lokalnih vlasti u određenim slučajevima može smatrati njihovom saglasnošću za realizaciju koncesijskog projekta.

Upravo su takve odredbe među razlozima zbog kojih su Livno i Kupres zatražili zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom FBiH.

Predmeti se vode pod oznakama U-23/26 i U-26/26. Ustavni sud je u septembru zatražio izjašnjenje kantonalne Skupštine, dok su građanske organizacije kritikovale način pripreme odgovora.

Koalicija za odgovornu demokratiju i dostojanstvo ranije je tvrdila da je kantonalna Vlada pripremila izjašnjenje u ime Skupštine bez rasprave svih zastupnika. Vlada je, s druge strane, odbacila zahtjeve Livna i Kupresa kao neutemeljene, navodeći da je tokom pripreme zakona provedena javna rasprava i da su lokalne zajednice imale mogućnost dostaviti primjedbe.

Prema obrazloženju Vlade, novim zakonskim rješenjem udio gradova i općina u redovnoj koncesijskoj naknadi povećan je na 60 posto, dok kantonu pripada preostalih 40 posto.

Na tribini u Livnu predstavnica građanske inicijative iz Tomislavgrada Anđa Ćosić upozorila je na nedovoljnu transparentnost koncesijskih postupaka i veliki broj planiranih energetskih projekata.

Navela je da u kantonu još nije uspostavljen potpun registar koncesija te da građani nemaju odgovarajući uvid u ugovore kojima se uređuje korištenje zemljišta, vode i drugih prirodnih resursa.

Građanske inicijative zahtijevaju petogodišnji moratorij na izdavanje dozvola i provođenje pripremnih radnji za nova energetska postrojenja. Traže i zaštitu izvorišta pitke vode, izmjene prostornih planova uz učešće javnosti te završetak pokrenutih sudskih postupaka.

Prema podacima koje je iznijela Ćosić, peticiju je u Tomislavgradu potpisalo više od 5.000 građana, u Livnu više od 1.000, dok je potreban broj potpisa prikupljen i u Kupresu.

Transparency International upozorio je i na probleme u pristupu koncesijskim ugovorima, njihovim aneksima i podacima o finansijskim obavezama koncesionara. Ožegović je naveo da je organizacija u pojedinim slučajevima dokumentaciju uspjela pribaviti tek nakon sudskih postupaka.

Katarina Klačar iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT podsjetila je na raniju praksu Ustavnog suda FBiH u predmetima koji se odnose na zaštitu lokalne samouprave, uključujući slučaj Unsko-sanskog kantona.

Izrazila je očekivanje da bi Ustavni sud mogao utvrditi povredu prava lokalnih zajednica i naložiti usklađivanje kantonalnog Zakona o koncesijama s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.



Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.