“Interesantno je da na tu izjavu nije reagovao ni predsjednik Crne Gore, ni predsjednik Vlade, iz čega se izvlači zaključak da su zaista ljudi, koji su u dobroj mjeri, naslonjeni na politiku Srbije”, zaključuje Lazović.
Crna Gora bi danas trebalo da dobije novu Vladu koju će predvoditi čelnik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, a njegov kabinet imaće 18 ministara i pet potpredsjednika, prenosi N1.
Prethodno će za predsjednika Skupštine, biti izabran čelnik prosrpske i proruske desnice Andrija Mandić. Novi saziv, za Novi dan, komentarisao je Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990.
Na početku razgovora, Lazović prognozira da će danas u Podgorici biti uzbudljiv dan jer slijedi formiranje nove Vlade, te podsjeća da će, istovremeno, biti održani i protesti protiv njenog formiranja, odnosno, ustoličenja Andrije Mandića za predsjednika Skupštine.
“Biće zanimljivo vidjeti kakvi će rezultati tih protesta biti. Što se tiče samog formiranja Vlade, neće danas biti nekih problema”, kaže Lazović.
I ocjenjuje da je u posljednje dvije-tri godine, od jedne stabilne, građanske, evropski orjentisane Crna Gora došla u poziciju političkih i etničkih previranja, što je za jednu malu državu opasnost.
“Posebno u smislu uticaja Beograda, pogotovo direktnog miješanja Srpske pravoslavne crkve, koja ne odustaje od toga da u popisu koji slijedi animira građane da se izjasne kao Srbi. To je jedan pristup koji može dovesti do određenih problema. S druge strane, na čelo Skupštine dolazi Mandić, koji nosi titulu četničkog vojvode i to zabrinjava. Čovjek koji otvoreno govori da ne priznaje Kosovo, da je protiv NATO saveza, kako će on obnašati tu funkciju?”, pita se Lazović, ilustrujući to na sljedeći način.
“Sutra se može desiti da prilikom neke posjete ili određenih skupova, predsjednik Skupštine Kosova ili predsjedavajuća Kosova bude u poziciji da se susretne s Mandićem, hoće li on odbiti to? To bi, zaista, značilo jedan šamar proevropskoj Crnoj Gori, za koju mandatar Spajić govori da je prioritet. U suštini, Amerikanci su upozorili Spajića i Milatovića, predsjednika Crne Gore, da ne formiraju Vladu s prosrpskim, proruskim partijama, oni to nisu poslušali”, kaže Lazović.
Smatra da je pravi izbor, ako se Crna Gora želi predstaviti kao evropska država, da se Vlada formira sa DPS-om i manjim etničkim strankama, kao što su bošnjačke, čime bi bila poslata poruka Evropi, NATO-u i Briselu da Crna Gora iskreno misli da postane ravnopravna članica Evropske unije. Lazović je za Novi dan pojasnio i moguće projekcije nove Vlade na države u okruženju.
“Lideri koji se nalaze na čelu država bivše Jugoslavije su veoma važni politički i državotvorni faktori od kojih zavise odnosi u regionu, Dakle, od njihove politike, od načina na koji projiciraju svoje političke ciljeve na prostoru Zapadnog regiona, zavisiće da li će taj region biti stabilan ili ne. Mi danas imamo različite pristupe, kad je u pitanju Zapadni region i unutar njega, a pogotovo prema vani. Tu, prije svega, mislim da ti nesporazumi ili politički potezi, koji su još naslonjeni na neke poražene politike srbijanskog, velikosrpskog režima, i dalje se pokušavaju projicirati na prostore Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu bi zaista bilo potrebno da se srbijanski režim, režim Aleksandra Vučića, pogleda u ogledalo, malo veće ogledalo, da se vidi koje su sve posljedice takve politike Miloševićevog režima prouzrokovale na Zapadnom Balkanu stradanja gotovo svih naroda i u tom kontekstu očekujem da će uz pritisak Evropske unije i ovo što se dešava oko Kosova, na neki način rezultirati potrebom da se izvrši veći pritisak na srbijanski režim, odnosno, politiku Aleksandra Vučića, kako bi bile otklonjene sjene koje i dalje lebde nad prostorima Zapadnog regiona, kad je u pitanju taj “srpski svet”, navodi Lazović.
Ulje na vatru ovakvoj ideji, navodi, daju i posljednje izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, prema kojima je do 2030. godine cilj da se napravi srpska država, u čijem bi sastavu bile Srbija, Crna Gora i Republika Srpska.
“Interesantno je da na tu izjavu nije reagovao ni predsjednik Crne Gore, ni predsjednik Vlade, iz čega se izvlači zaključak da su zaista ljudi, koji su u dobroj mjeri, naslonjeni na politiku Srbije”, zaključuje Lazović.
Dodikove izjave, dalje navodi, nisu novost u BiH, ali ne smiju se uzimati zdravo za gotovo.
“Nijednu Dodikovu opasnu izjavu ne treba zanemariti, jer on ima svoju strategiju. Ne razmišlja samo svojom glavom, on razmišlja i ruskom i srbijanskom i u tom smislu ta politika “srpskog sveta” i dalje pokušava da se projicira na prostor Zapadnog Balkana. Sigurno je da je ta njegova poruka upućena i Briselu, američkoj administraciji, onima koji žele da ovaj prostor Zapadnog Balkana stabiliziraju, u smislu evro-atlantskih integracija. Dodik je protiv takvog pristupa”, zaključuje Lazović za Novi dan
