"Ovo nije 1998. godina. Ovo je 2022. tako da smo mnogo spremniji da branimo svoj suverenitet, teritorijalni integritet, da branimo svoj demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i da branimo naš napredak".
Kosovo je spremno suprotstaviti se mogućem napadu Srbije jer bi pogoršanje sukoba sa manjinskim Srbima moglo da dovede do novog oružanog sukoba, rekao je premijer Aljbin Kurti u intervjuu Reutersu.
Tenzije između Srbije i Kosova ponovo su se rasplamsale ranije ovog mjeseca kada je Priština saopćila da će obavezati Srbe koji žive na sjeveru, koje podržava Beograd i ne priznaju kosovske institucije, da počnu koristiti registarske tablice izdate u Prištini.
Situacija se smirila nakon što je Kurti, pod pritiskom SAD i Evropske unije, pristao da odloži pravilo o registarskim tablicama do 1. septembra, a mirovne snage NATO-a nadgledaju uklanjanje barikada koje su postavili Srbi.
"Ne treba isključiti da bi se ova agresivna politika Beograda mogla pretvoriti i u napad na Kosovo na ovaj ili onaj način", rekao je Kurti za Reuters, govoreći na engleskom. "Budni smomo, ali se ne bojimo", dodao je.
"Ne kažem da će nas napasti ove ili sljedeće sedmice, ali bilo bi potpuno neodgovorno isključiti... mogućnost porasta tenzija i novih sukoba", precizirao je kosovski premijer.
Mala balkanska zemlja bez izlaza na more stekla je nezavisnost od Srbije 2008. godine, skoro deceniju nakon gerilskog ustanka protiv represivne vlasti u Beogradu.
Etnički Srbi čine 5 posto od 1,8 miliona stanovnika Kosova. Etnički Albanci su 90 posto populacije ove mlade države.
Oko 50.000 njih živi na sjeveru Kosova, blizu granice sa Srbijom. Preostalih 40.000 živi južno od rijeke Ibar i koriste registarske tablice koje je izdala kosovska vlada.
Srbija negira raspirivanje tenzija i sukoba na Kosovu, optužujući Prištinu da gazi prava manjinskih Srba.
Opozicione stranke u Prištini optužile su Kurtija da plaši investitore otvorenim govorenjem o mogućem novom sukobu sa Beogradom.
Kurti odbacuje te optužbe.
On je optužio Rusiju, koja je glavni saveznik Srbije i koja je stavila veto na kandidaturu Kosova za članstvo u Ujedinjenim nacijama, za ulogu u podsticanju novih etničkih tenzija u bivšoj južnoj pokrajini Srbije.
"Despotski (ruski) predsjednik (Vladimir) Putin je čovjek rata i on bi imao interes da širi rat jer želi da normalizira stanje rata", rekao je Kurti, aludirajući na rusku invaziju na susjednu Ukrajinu u februaru.
"Imamo svoje institucije i organe sigurnosti i odbrane, Kosovo je sada država, ovo nije 1998. godina", rekao je Kurti. "Ovo je 2022. tako da smo mnogo spremniji da branimo svoj suverenitet, teritorijalni integritet, da branimo svoj demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i da branimo naš napredak". Očekuje se da će se Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastati u Briselu radi dodatnih razgovora 18. augusta. Beograd i Priština su javno posvećeni dijalogu pod pokroviteljstvom EU radi rješavanja otvorenih pitanja, ali je postignut mali napredak. Kosovo se pridružilo osudi EU i SAD akcija Rusije u Ukrajini i pridružilo se sankcijama Moskvi. Srbija nije uvela sankcije Rusiji uprkos njenom cilju ulaska u EU i usaglašavanja vanjske politike sa blokom.
Kosovo je odbacilo srpsku dominaciju 1999. godine nakon što su vazdušni napadi NATO-a okončali brutalnu akciju srpskih snaga sigurnosti. Ali Srbija pravno još uvijek smatra Kosovo sastavnim dijelom svoje teritorije i, uz pomoć Moskve, blokirala je Kosovo od članstva u raznim međunarodnim institucijama.
NATO ima oko 3.700 vojnika stacioniranih na Kosovu kako bi održao krhki mir, a prošle sedmice je saopćeno da će intervenirati u skladu sa svojim mandatom ako stabilnost bude ugrožena.
