Uprkos 18 milijardi maraka koje su od 2006. godine do danas uplatili u javne budžete, što kroz akcize, što kroz putarine na gorivo, vozači u BiH svakodnevno nailaze na zapuštene cestovne pojaseve, neuređene odvode, rupe na cestama i nekažnjeno odlaganje otpada uz saobraćajnice.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency International u BiH za Vijesti.ba objašnjava zašto je to tako.
Preplaćeni poslovi bez kontrole
On objašnjava da sve vrste cesta koje se financiraju na ovaj način jesu u lošem stanju, prvenstveno, jer se novac ne usmjerava zakonski, a u drugom redu zato što je količina novca koja se investira u održavanje prevelika, odnosno dolazi do preplaćivanja da bi se nagradili podobni, odnosno da bi se poslovi namjestili firmama koje će imati prekomjernu zaradu.
"Dakle, na ovaj način kroz održavanje cesta koji svjedočimo gotovo svakodnevno, a ne osjetimo tu korist je zapravo samo način za izvlačenje javnog novca kroz putnička preduzeća, pa pogotovo u nekom predizbornom periodu", objašnjava Ožegović u razgovoru za Vijesti.ba.
Pojašnjava i zašto nadzor nad magistralnim cestama, koji bi trebao biti svakodnevan, u praksi očigledno ne funkcioniše te kako je moguće ne ispunjavati tu zakonsku obavezu.
"On se najčešće sprovodi na način da se biraju izvođači kroz postupke javnih nabavki. To ne funkcionira zato što se prema izvođačima ne povlače garancije koje moraju dostaviti, odnosno, oni se ne sankcioniraju za nekvalitetno i nepravovremeno izvršavanje svojih obaveza. Dakle, ukoliko ti izvođači, odnosno firme koje su zadužene za održavanje magistrala ne rade svoj posao, javna preduzeća koja su njima dodijelili te poslove zapravo ne povlače garancije, odnosno ne prisiljavaju ih na taj način da budu ažurni u izvršavanju svojih obaveza", ističe Ožegović.
