Gradska uprava Mostara, na čelu s gradonačelnikom Marijom Kordićem, pokušala je objavljivanjem zemljišnoknjižnog izvatka opravdati postupanje gradskih institucija u slučaju zemljišta na kojem je započeta izgradnja konkatedrale u centralnoj gradskoj zoni. Međutim, dokument koji je Grad objavio ne daje odgovore na ključna pitanja o tome kako je zemljište jevrejske porodice Atijas oduzeto i dodijeljeno za izgradnju crkvenog objekta.
Kako piše Mostar.live, Gradska uprava objavila je zemljišnoknjižni izvadak Općinskog suda u Mostaru od 28. jula 2026. godine, navodeći da na predmetnom zemljištu nema zabilježenih sporova te da se upisi odnose na Grad Mostar i Trebinjsko-mrkansku biskupiju.
Prema saopćenju Grada, iz objavljenog dokumenta nisu vidljiva prava niti zahtjevi trećih osoba koji se odnose na to zemljište. Gradske vlasti tvrde da su odobrenje za građenje konkatedrale izdale nakon provedenog upravnog postupka, na osnovu službene dokumentacije i u skladu s važećim propisima.
Međutim, sadašnje zemljišnoknjižno stanje ne objašnjava na koji je način zemljište dospjelo u posjed institucija koje su ga kasnije dodijelile za izgradnju vjerskog objekta.
Posebno je značajan podatak iz teretnog lista objavljenog dokumenta, u kojem se navodi upis od 19. aprila 1996. godine. Tim upisom je, na osnovu rješenja tadašnjeg Općinskog vijeća Općine Mostar-Jugozapad broj 01-31/94 od 10. oktobra 1994. godine i rješenja broj 01-126/95 od 10. jula 1995. godine, u korist Biskupskog ordinarijata Mostar evidentirano pravo korištenja građevinskog zemljišta.
Upravo su odluke iz 1994. i 1995. godine ključne za razumijevanje ovog slučaja, jer se postavlja pitanje na osnovu kojih propisa su donesene, ko je prethodno imao prava na zemljištu i jesu li provedeni zakonom propisani postupci njegovog oduzimanja i dodjele.
Posebno je važno utvrditi kakav je bio zemljišnoknjižni status predmetnih parcela u aprilu 1992. godine, prije ratnih i poslijeratnih promjena, te postoji li dokumentacija o eventualnoj eksproprijaciji, nacionalizaciji ili drugom postupku kojim su ranijim vlasnicima oduzeta imovinska prava.
Porodica Atijas već gotovo tri decenije pokušava sudskim putem zaštititi svoja prava.
Salamon Atijas podnio je tužbu još 1999. godine, osporavajući odluku bivše Općine Mostar-Jugozapad kojom je zemljište oduzeto bez naknade i dodijeljeno za izgradnju crkvenog objekta.
Sudski postupak traje 27 godina i još nema konačan epilog.
Atijas je ranije posebno ukazivao na različit odnos gradskih vlasti prema njegovoj porodici i porodici Živković, kojoj je Grad Mostar, nakon okončanja sudskog postupka, isplatio približno 1,2 miliona KM za zemljište na kojem se nalaze temelji konkatedrale.
Naglašavao je da ne osporava pravo na izgradnju vjerskog objekta, nego zahtijeva da se i njegov imovinski slučaj riješi pod jednakim uslovima.
Slučaj je još 2000. godine bio predmet intervencije Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), koji je od gradskih vlasti zahtijevao da preispitaju nezakonite odluke i zaustave građevinske radove.
U dopisu tadašnjim gradskim vlastima OHR je upozorio na nezakonito postupanje lokalnih institucija i zatražio poništavanje odluke kojom je zemljište dodijeljeno za izgradnju crkve.
Dvije godine kasnije, nakon utvrđenih nepravilnosti, gradilište je zatvoreno rješenjem građevinske inspekcije.
Uprkos dugogodišnjem imovinskom sporu, gradski Odjel za urbanizam i građenje, kojim rukovodi Dragana Parmać, 22. aprila 2026. godine izdao je urbanističku saglasnost za legalizaciju ranije započetih radova i nastavak izgradnje vjerskog objekta.
Međutim, Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona rješenjem od 15. oktobra poništilo je tu saglasnost i predmet vratilo na ponovno postupanje.
Drugostepeno rješenje otvorilo je pitanja o planskoj dokumentaciji i pravnom osnovu na kojem je Gradska uprava zasnovala svoju odluku.
Prema informacijama koje je ranije objavio Mostar.live, porodica Atijas angažovala je advokatsku kancelariju u Mostaru radi pokretanja novih pravnih postupaka, uključujući krivične prijave protiv osoba za koje smatra da snose odgovornost za oduzimanje zemljišta, dugotrajnost sudskog postupka i donošenje novih urbanističkih odluka.
U tim postupcima, prema najavama, bit će razmatrana i odgovornost gradonačelnika Marija Kordića te načelnice nadležnog gradskog odjela Dragane Parmać.
Mostar.live upozorava da objavljeni zemljišnoknjižni izvadak prikazuje sadašnje stanje, ali ne i historijat promjena koje su dovele do upisa prava korištenja u korist crkvenih institucija.
Zbog toga se od Gradske uprave traži da javnosti predoči kompletnu dokumentaciju od aprila 1992. godine do danas, uključujući ranije zemljišnoknjižne izvatke, odluke o dodjeli zemljišta, eventualna rješenja o eksproprijaciji i dokaze o isplaćenim naknadama.
Posebno se traži objašnjenje postupanja tadašnjih općinskih vlasti u periodu od 1992. do 1996. godine, kada su donesene odluke koje su poslužile kao osnova za kasnije zemljišnoknjižne upise.
Gradska uprava do sada je javnosti predočila izvadak od 28. jula 2026. godine, u kojem se navodi sadašnje stanje prava na predmetnom zemljištu, dok dokumentacija o ranijim vlasničkim i korisničkim pravima, kao i o okolnostima donošenja odluka iz 1994. i 1995. godine, nije objavljena uz saopćenje Grada.
Kordić prešućuje kako je oduzeta zemlja porodice Atijas: Grad Mostar objavio dokument koji ne daje odgovore o spornoj katedrali
Redakcija Mostar
Gradska uprava poziva se na sadašnje zemljišnoknjižno stanje, dok se već 27 godina vodi sudski spor zbog oduzimanja zemljišta jevrejskoj porodici bez naknade.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










