Nakon što je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa tokom svoje posjete zapadnom Balkanu, koju je počeo u Sarajevu, javno podržao plan, on je postao i glavna tema na samitu u Crnoj Gori.
Plan o ograničenom članstvu u Evropskoj uniji za zemlje zapadnog Balkana je jedna od glavnih tema samita u Tivtu, gdje su se okupili lideri država članica EU i regiona.
Francusko-njemački plan bi podrazumijevao da zemlje zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija) dobiju pristup jedinstvenom tržištu i status posmatrača u institucijama EU, dok se ne okonča proces potpunog pridruživanja ovom bloku.
Nakon što je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa tokom svoje posjete zapadnom Balkanu, koju je počeo u Sarajevu, javno podržao plan, on je postao i glavna tema na samitu u Crnoj Gori.
Ipak, nekoliko zemalja se usprotivilo ovakvom načinu pristupanja Evropskoj uniji, a najglasniji su bili domaćini, odnosno Crna Gora. Premijer Milojko Spajić je rekao da je ova zemlja ispunila sve uslove za članstvo.
"Postavit ćemo se u poziciju da možemo biti punopravna članica koja ispunjava sve svoje obaveze", rekao je.
S druge strane, Albanija je bliža ovoj ideji, a premijer zemlje Edi Rama je rekao da je riječ o dobrom planu.
Iako je plan trebao biti ograničen samo na zemlje Zapadnog Balkana, plan su komentarisali i iz Ukrajine, odbivši mogućnost ograničenog članstva.
"Protiv smo svake situacije u kojoj nam se nudi bilo šta osim članstva. Ovaj plan kreira rizik kreiranja dvije kategorije zemalja kandidata: one kojima je integracija put do članstva i one kojima je integracija zamjena za članstvo. Ukrajina ne traži privilegije, već jednako apliciranje trenutnih pravila", rekao je ambasador Ukrajine u EU Vsevolod Chentsov.
