EKSKLUZVNO: Macron i Merz napravili non-paper za zapadni Balkan. Ali i Moldaviju

politicki.ba

O dokumentu će se raspravljati i sutra na samitu EU - zapadni Balkan u Crnoj Gori.

Francuska i Njemačka predstavile su zajednički non-paper kojim pozivaju na radikalno ubrzavanje procesa proširenja Evropske unije, ocjenjujući da je dosadašnji model postao previše spor, birokratiziran i nedovoljno motivirajući za zemlje kandidate, ekskluzivno javlja Politicki.ba.

Dokument pod nazivom „Novi zamah za proširenje“, koji će biti jedna od važnih tema samita Evropska unija – zapadni Balkan u Crnoj Gori 5. juna, predstavlja pokušaj Pariza i Berlina da redefiniraju način na koji zemlje kandidati napreduju prema članstvu.

Autori dokumenta upozoravaju da je prošlo više od dvije decenije od Solunskog samita 2003. godine, kada je zemljama zapadnog Balkana prvi put jasno obećana evropska perspektiva, ali da proces proširenja danas više ne proizvodi politički i reformski zamah kakav je nekada imao.

„Naš zajednički cilj je dovršiti Evropsku uniju kao istinski evropsku uniju“, navodi se u dokumentu.

Francuska i Njemačka ističu da žele zadržati princip napredovanja na osnovu zasluga, ali istovremeno smatraju da je potrebno pojednostaviti postojeću metodologiju i omogućiti bržu integraciju zemalja koje provode reforme.

Manje birokratije, više političkih odluka

Jedna od najvažnijih poruka dokumenta jeste da bi proces proširenja trebao biti manje fokusiran na procedure, a više na stvarne reforme.

Pariz i Berlin predlažu spajanje pojedinih procedura i uklanjanje administrativnih prepreka koje trenutno usporavaju otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Također, predlaže se da države članice Evropske unije automatski odobravaju otvaranje svih pregovaračkih klastera za koje Evropska komisija procijeni da su kandidati spremni.

Prema autorima dokumenta, pregovori bi trebali postati politički dinamičniji, a međuvladine konferencije između EU i zemalja kandidata koristiti se češće kao instrument političkog usmjeravanja procesa.


Nova strategija: Integracija prije članstva

Najznačajniji dio dokumenta odnosi se na uvođenje takozvane „pretpristupne strategije“, koja bi kandidatima omogućila konkretne koristi mnogo prije formalnog ulaska u Evropsku uniju.

Francuska i Njemačka predlažu sistem „građevnih blokova“ kojim bi zemlje kandidati postepeno ulazile u pojedine evropske politike, programe i institucije kako budu ostvarivale reformske rezultate.

Za razliku od sadašnjeg modela, gdje se većina koristi od članstva ostvaruje tek nakon pristupanja, novi pristup predviđa nagrađivanje reformi tokom samog pregovaračkog procesa.

Istovremeno, dokument predviđa mogućnost povlačenja stečenih prava ukoliko neka država nazaduje u reformama ili prekrši temeljne evropske vrijednosti.

Autori naglašavaju da ovaj model ne predstavlja zamjenu za punopravno članstvo niti pokušaj stvaranja „drugorazrednog članstva“, već upravo suprotno – instrument za ubrzavanje pristupanja Evropskoj uniji.

Kandidati u institucijama EU prije članstva

Posebno zanimljiv dio prijedloga odnosi se na postepeno uključivanje zemalja kandidata u rad evropskih institucija.

Predviđeni su redovni zajednički sastanci Evropske komisije i Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja zapadnog Balkana i Moldavije najmanje dva puta godišnje.

Također se predlaže češće održavanje zajedničkih parlamentarnih odbora koje bi činili zastupnici Evropskog parlamenta i nacionalnih parlamenata država kandidata.

U kasnijim fazama procesa zemlje kandidati mogle bi prisustvovati pojedinim sastancima Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije.

Još dalje ide prijedlog prema kojem bi predstavnici kandidatskih država mogli učestvovati kao posmatrači na sjednicama Vijeća EU, bez prava glasa, nakon što ispune određene pregovaračke kriterije.

Za zemlje koje zatvore relevantna poglavlja predviđeno je i prisustvo sastancima Vijeća za vanjske poslove EU.

Sigurnosna integracija prije ulaska u EU

Francuska i Njemačka smatraju da bi sigurnosna saradnja trebala biti jedan od ključnih elemenata budućeg procesa proširenja.

Dokument predviđa dublje uključivanje zemalja kandidata u evropsku sigurnosnu i odbrambenu arhitekturu.

To uključuje pristup projektima PESCO-a, intenzivniju saradnju s Frontexom, uključivanje u Evropsku agenciju za kibernetičku sigurnost te pristup evropskom sistemu ranog upozoravanja na cyber napade.

Za takav nivo saradnje bilo bi potrebno prethodno ispuniti kriterije iz poglavlja 31 koje se odnosi na zajedničku vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.


Jedinstveno tržište kao najveća nagrada

Najdalekosežniji prijedlog odnosi se na ekonomsku integraciju.

Francuska i Njemačka predlažu da zemlje kandidati postepeno dobijaju pristup jedinstvenom evropskom tržištu i prije formalnog članstva.

Među predloženim mjerama su:

- potpuna integracija u sistem SEPA za evropska plaćanja,

- proširenje modela „Roam Like At Home“,

- dublja integracija u Energetsku zajednicu,

- uključivanje u evropsko tržište emisija ugljika,

- povezivanje s Digitalnim jedinstvenim tržištem,

- dodatno uklanjanje necarinskih trgovinskih prepreka,

- pristup evropskim industrijskim i konkurentskim politikama,

- uključivanje u strategije za kritične sirovine,

- olakšan pristup evropskim logističkim i carinskim sistemima.

Dokument ide i korak dalje te predlaže model nalik Evropskom ekonomskom prostoru (EEA+), prema kojem bi zemlje kandidati, nakon provedbe velikog dijela evropskog zakonodavstva, mogle praktično postati dio jedinstvenog tržišta i prije formalnog članstva.

Za takav status bilo bi potrebno usvojiti i provesti evropsku pravnu stečevinu iz prvih pet pregovaračkih klastera te privremeno zatvoriti odgovarajuća pregovaračka poglavlja.

Nova poruka za zapadni Balkan

Non-paper Francuske i Njemačke predstavlja najambiciozniji prijedlog reforme politike proširenja Evropske unije u posljednjih nekoliko godina.

Njegova osnovna poruka jeste da zemlje kandidati više ne bi morale čekati završetak višegodišnjih pregovora kako bi osjetile konkretne koristi evropskih integracija. Umjesto modela „sve ili ništa“, Pariz i Berlin predlažu postepeno uključivanje u evropske politike, tržište i institucije, uz zadržavanje punopravnog članstva kao konačnog cilja.

Za zemlje zapadnog Balkana to bi moglo značiti dosad najkonkretniju ponudu Evropske unije od Solunskog samita 2003. godine, ali i jasnu poruku da će brzina napretka i dalje zavisiti od provođenja reformi, vladavine prava i usklađivanja sa evropskim standardima.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.