Republikanska članica Predstavničkog doma Kongresa SAD Celeste Maloy iz savezne američke države Juta zatražila je od američkog Ministarstva finansija da ispita navode prema kojima su Christian Schmidt i članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine možda počinili radnje koje bi mogle biti osnov za američke sankcije u vezi sa smjenom Milorada Dodika s funkcije predsjednika entiteta Rs.
Daily Caller News Foundation objavio je 9. septembra da je ekskluzivno došao do pisma koje je Maloy 31. augusta uputila direktoru Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija – OFAC-a. Autentičnost sadržaja pisma može se provjeriti i u njegovoj objavljenoj kopiji na memorandumu Kongresa SAD.
Maloy u pismu ne tvrdi da su Schmidt ili članovi CIK-a već prekršili američke sankcijske propise niti sama traži da oni budu sankcionirani. Ona traži da OFAC razmotri materijale koji su mu, prema njenim saznanjima, prethodno dostavljeni i u kojima se upravo to tvrdi.
„Pišem u vezi s informacijama koje su nedavno dostavljene Uredu za kontrolu strane imovine u vezi s postupcima tadašnjeg visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta i Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine radi uklanjanja demokratski izabranog predsjednika Rs“, navela je Maloy u pismu.
Potom precizira šta je od OFAC-a zatražila:
„Koliko razumijem, OFAC je primio materijale u kojima se tvrdi da postupci gospodina Schmidta i CIK-a predstavljaju miješanje u demokratski proces u okviru postojećih američkih ovlaštenja za sankcije koja se odnose na zapadni Balkan ili da na drugi način predstavljaju ponašanje koje može biti sankcionirano prema programu Global Magnitsky.“
Maloy zaključuje da cijeni „hitno razmatranje ovog pitanja“ od OFAC-a i da očekuje rezultate onoga što je nazvala njegovom istragom.
To je važna razlika u odnosu na način na koji se ova priča može politički interpretirati: pismo jedne kongresmenke nije odluka Ministarstva finansija SAD da pokrene sankcije, niti potvrda da je OFAC zaključio da je bilo nezakonitog postupanja. Maloy je zatražila provjeru navoda koji su OFAC-u, prema njenom pismu, već dostavljeni.
Daily Caller navodi da ni State Department ni ured Celeste Maloy nisu dostavili komentar prije objavljivanja teksta.
U isti tekst uključen je i Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je otišao znatno dalje od onoga što piše u pismu američke kongresmenke.
„Vrijeme pravde konačno dolazi za Rs“, izjavio je Kovačević za Daily Caller News Foundation.
On je optužio Schmidta za nepropisnu izmjenu Krivičnog zakona BiH prije postupka protiv Dodika i odbacio pravni osnov procesa koji je završio pravosnažnom presudom Dodiku i prestankom njegovog mandata.
Schmidt je u julu 2023. donio odluku o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima je uvedeno krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Sama odluka OHR-a navodi da izmjene stupaju na snagu privremeno, dok ih Parlamentarna skupština BiH ne usvoji „u odgovarajućoj formi“.
Kovačević tvrdi da su Schmidt i CIK izvršili „miješanje u izborni i demokratski proces u Rs“.
Na direktno pitanje američkog medija treba li Vašington sankcionirati zvaničnike uključene u ovaj proces, odgovorio je:
„Da, apsolutno.“
Potom je precizirao koga bi, prema njegovom mišljenju, trebalo sankcionirati.
„Christiana Schmidta prije svega, zatim članove Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, ali i tužioce i sudije, kao i sve druge koji su učestvovali u sramotnom, nedemokratskom, nepravednom i neustavnom krivičnom progonu predsjednika Rs Milorada Dodika“, rekao je Kovačević.
Kovačević je zatražio i povlačenje odluka koje je nametnuo Schmidt, tvrdeći da je to neophodno za obnovu ustavnog poretka u BiH.
Daily Caller podsjeća da je Sud BiH Dodika u februaru 2025. proglasio krivim zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika nakon što je potpisao zakone čije je stupanje na snagu Schmidt prethodno spriječio. Drugostepena presuda potvrđena je u junu, a Dodiku je izrečena godina zatvora i šestogodišnja zabrana obavljanja funkcije predsjednika Rs.
List podsjeća i na raniji intervju koji je Dodik dao Daily Caller News Foundationu u maju ove godine, kada je Bosnu i Hercegovinu nazvao „nemogućom državom“ i direktno pozvao američkog predsjednika Donalda Trumpa da podrži nezavisnost Rs.
„Mi smo narod kojem su potrebne naša sloboda i sloboda odlučivanja. I zaslužujemo ih“, rekao je tada Dodik preko prevodioca.
Tvrdio je da bi Trumpova podrška nezavisnosti Rs predstavljala „veliki historijski čin“ i američkog predsjednika učinila „jednom od najistaknutijih ličnosti“ u srpskoj historiji.
Daily Caller istovremeno navodi da Trumpova administracija nije prihvatila Dodikov zahtjev. State Department je tom mediju ranije odgovorio da SAD podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te da će nastaviti koristiti diplomatske instrumente za podršku stabilnosti BiH i suprotstavljanje potezima koji je ugrožavaju.
Kovačević je, međutim, za isti američki medij pohvalio politiku Trumpove administracije i iznio tvrdnju da je upravo ona pomogla da Schmidt napusti BiH.
„Vjerujemo da je administracija predsjednika Trumpa već poduzela određene pozitivne korake i da je značajno doprinijela i pomogla da Christian Schmidt bude primoran napustiti Bosnu i Hercegovinu. I ono što je jednako važno jeste ovo: Rs treba slobodu“, rekao je Kovačević.
Daily Caller nije jedan od glavnih američkih medija poput Reutersa, AP-a, New York Timesa ili Washington Posta. Riječ je o američkom političkom digitalnom mediju osnovanom 2010. godine u Vašingtonu. Osnovali su ga Tucker Carlson i Neil Patel, nekadašnji glavni politički savjetnik potpredsjednika Dicka Cheneyja. Sam Daily Caller svoju uređivačku poziciju otvoreno opisuje kao „center-right“, odnosno desni centar. Neil Patel danas je većinski vlasnik i izdavač.
Nezavisne organizacije koje prate političku orijentaciju medija svrstavaju ga još izraženije desno: AllSides ga označava kao „Right“, uz visoku sigurnost u tu procjenu, dok ga Ad Fontes Media ocjenjuje kao „Strong Right“. To ne znači da se njegov izvještaj može automatski odbaciti kao netačan, ali je politička i uređivačka orijentacija važna za razumijevanje načina izbora i predstavljanja tema. AllSides, uz ocjenu desne pristrasnosti, navodi i da Daily Caller objavljuje značajan dio originalnog izvještavanja.
Važna je i razlika između Daily Callera i Daily Caller News Foundationa, čiji novinar Francis Kapper potpisuje ovaj tekst. Fondacija je zasebna, neprofitna organizacija registrovana kao 501(c)(3), koja proizvodi originalne novinarske sadržaje i besplatno ih ustupa drugim medijima. Daily Caller i fondacija pravno su odvojeni, iako imaju zajedničke korijene i Neil Patel je suosnivač oba projekta.
Sama fondacija se danas predstavlja kao organizacija posvećena „činjenično zasnovanom izvještavanju“, ali je u svom godišnjem izvještaju za 2023. svoju historijsku misiju otvoreno opisivala kao odgovor na, kako je navela, „liberalni medijski monopol“ i kao stvaranje novinarstva bez „liberalnog spina“. Zbog toga je pri korištenju njenih tekstova o politički osjetljivim pitanjima posebno važno odvojiti autentične dokumente i provjerljive činjenice od političkih tvrdnji sagovornika.
