Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je danas u Pržnu na ministarskom sastanku Berlinskog procesa, gdje je pozvao Evropsku uniju na konkretan odgovor na institucionalno veličanje Ratka Mladića u Srbiji i odlučniju podršku deblokadi evropskog puta BiH.
Sastanak je, na poziv potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića, održan u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, a okupio je predstavnike zemalja zapadnog Balkana, država učesnica procesa, Evropske unije i regionalnih organizacija.
Konaković je obraćanje počeo situacijom u Srebrenici, navodeći da su zaposlenici Memorijalnog centra izloženi institucionalnim pritiscima policije Rs, za koju je rekao da nema nadležnost nad Memorijalnim centrom.
„Sve se to događa u široj društvenoj i političkoj atmosferi obilježenoj negiranjem genocida i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca. Istovremeno, Milorad Dodik odlazi u Moskvu i dobija javnu podršku Vladimira Putina uoči izbora, dok Ursula von der Leyen odlučuje da ne posjeti Bosnu i Hercegovinu zbog održavanja izbora“, rekao je Konaković.
Ocijenio je da takva situacija pokazuje razliku između ruskog angažmana u regionu i odgovora Evropske unije.
„To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka“, kazao je.
Govoreći o odnosima u regionu, Konaković je rekao da BiH vjeruje da je budućnost zapadnog Balkana u Evropi, ali da saradnja i pomirenje moraju počivati na čvrstim principima.
Posebno se osvrnuo na postupanje vlasti Srbije nakon smrti Ratka Mladića, koji je preminuo tokom izdržavanja kazne doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Konaković je naveo da je Mladićevo tijelo prevezeno avionom Vlade Srbije, uz prisustvo ministra pravde, te da su pripadnici Vojske Srbije nosili kovčeg prekriven zastavom Srbije. Odgovornost za takvo postupanje povezao je i s ovlaštenjima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
„Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha“, poručio je Konaković.
Naglasio je da pitanje odnosa prema presudama međunarodnih sudova ne treba svoditi na još jedan politički spor Sarajeva i Beograda.
„Genocid nije stvar različitih tumačenja. Pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije. A dostojanstvo žrtava ne smije zavisiti od političkih interesa i kalkulacija“, rekao je.
Konaković je naveo da je prije nekoliko dana razgovarao s Majkama Srebrenice i pred učesnicima sastanka postavio pitanje kakvu poruku međunarodna zajednica šalje žrtvama ukoliko izostane konkretna reakcija.
„Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih, s kojim riječima da im objasnim našu šutnju? Kako bi to mogao bilo ko od nas?“, rekao je Konaković.
Prema njegovim riječima, pred Evropskom unijom sada su dva velika testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
Prvi je reakcija na postupke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i vlasti Srbije povodom sahrane Ratka Mladića. Konaković je podsjetio da se BiH u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU te zatražio da Unija pokaže da je spremna braniti principe na kojima počiva.
„Ako izostane konkretno djelovanje u slučajevima poput sahrane Ratka Mladića, opravdano je zapitati se koliko su ti temeljni evropski principi danas zaista čvrsti. A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom?“, rekao je.
Drugi test, prema Konakoviću, predstavlja brz i adekvatan odgovor EU na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je na iskustvo rata u BiH i ocijenio da je ozbiljna međunarodna vojna intervencija 1995. godine uslijedila prekasno, nakon što je genocid u Srebrenici već bio počinjen i veliki broj ljudi izgubio život.
Konaković je potom ukazao na mogućnosti političkih blokada koje postoje unutar dejtonskog sistema, tvrdeći da se danas koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu BiH.
Posebno je izdvojio posljednju posjetu Milorada Dodika i predsjednika Vlade Rs Save Minića Moskvi i njihov sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Pred Putinom je Dodik izjavio da Bosna i Hercegovina zbog protivljenja Rs nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima i da se protivi integraciji u NATO. To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju“, rekao je Konaković.
Poručio je da zbog toga očekuje ozbiljniji i odlučniji angažman Evropske unije i podršku deblokadi evropskog puta BiH.
„Bosni i Hercegovini potrebna je podrška da se njen evropski put deblokira. To je u interesu svih njenih građana, uključujući građane bosanskohercegovačkog entiteta Rs koji svoju budućnost vide u Evropi“, rekao je.
Kritikovao je i odluku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da tokom regionalne turneje ne posjeti Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na obrazloženje Komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora.
„Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put Bosne i Hercegovine usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom. Evropska unija mora pokazati liderstvo“, poručio je Konaković.
Dodao je da EU mora jasno pokazati da o evropskoj budućnosti BiH odlučuju njeni građani i institucije kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo, „a ne Vladimir Putin“.
Na kraju obraćanja Konaković se direktno obratio ministru vanjskih poslova Srbije Marku Đuriću, odgovarajući na poređenje slučaja Ratka Mladića sa sahranom Rasima Delića.
„I još nešto, Marko. Priča o sahrani Rasima Delića, čovjeka koji je preminuo prije 15 godina, prije okončanja postupka protiv njega i prije donošenja pravomoćne presude – možda može poslužiti kao priča za srbijanske medije, ali nije ozbiljan argument za ozbiljne ljude“, poručio je Konaković Đuriću.
