Nakon godina šutnje o konkretnim potezima hrvatske politike u BiH na promociji temeljnih nastojanja "legitimnog predstavljanja" te "treće izborne jedinice", odlučio je aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) uskočiti na vagon zahtjeva za proporcionalnom zastupljenošću probosanskih stranaka, time pokušavajući sebi priskrbiti barem dio političkih poena, tobože ukazivajući na činjenicu da su Bošnjaci nedovoljno zastupljeni u institucijama naše zemlje.
U pauzama kada nije stigao odgovoriti na to da li je Hrvatska nad BiH izvršila agresiju, Konaković je odobravao imenovanje HDZ-u bliskog Marina Vukoje u Ustavni sud BiH, očigledno vjerujući da sudije iz federalne kvote trebaju zadovoljiti paritetni princip.
Sada se Konaković sjetio da bi možda politički - ne ideološki ili zbog pravičnosti - nakon totalnog fijaska od mandata, bilo korisno ukazati na činjenicu da od svih državnih institucija Srbi i Hrvati rukovode sa 81 posto, a Bošnjaci sa svega 19 posto.
U onome što mu najbolje ide, u maniru organizatora konferencija, održao je ministar vanjskih poslova još jedan skup nakon pritiska javnosti, koji je bio rezultat činjenice da Konaković godinama odbija koristiti njemu dostupne diplomatske mehanizme kako bi zvaničnom protestnom notom ukazao na odnos Hrvatske prema BiH.
Budući da izazove u bilateralnim odnosima nije moguće rješavati live javljanjima na Facebooku, to ga ipak nije spriječilo da na kraju mandata putem te društvene mreže ukazuje na odredbe državnog Ustava - materije koje se sjetio tek kada je postalo prekasno.
Dok je ranije, nakon odlaska bivšeg sudije Ustavnog suda BiH Mate Tadića iz te institucije, tvrdio da na toj poziciji "Hrvat mijenja Hrvata" (odnosno Vukoja Tadića), kao što to inače biva sa Konakovićevim "hrabrim" stajalištima, sada sve poprima sasvim novu dimenziju. Jer je Konaković napokon nešto pročitao. Prije toga, svjedočio je činjenici da se pitanje proporcionalne zastupljenosti sve više aktuelizira, a uz to mora napraviti i veći otklon od nepopularnih politika HDZ-a, partnera s kojim je ranije, bez ikakve zajedničke platforme djelovanja, požurio formirati vlast u BiH.
Kako bi se pokazao kao poželjan partner, Konaković je godinama bio HDZ-ova marioneta za ostvarivanje ciljeva, sve dok predsjednik NiP-a nije ocijenio da bi ga to moglo koštati političke karijere.
