Region zapadnog Balkana postao je u posljednje vrijeme, vrlo zanimljiv svjetskoj političkoj sceni, pa se njime bavi pet svjetskih diplomata i to specijalni prestavnici SAD, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Slovenije i Grčke. Za regionom ne zaostaje ni interesiranje za dijalog Beograda i Prištine, kojim će se ubuduće baviti četiri diplomatska predstavnika iz EU, SAD, Francuske i Njemačke, piše Danas.rs.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak osim Gabrijela Escobara, izaslanika State Departmenta za zapadni Balkan, koji je odigrao, čini se, ključnu ulogu u posljednjim rundama razgovora dvije strane, imat će još dva pomagača, izaslanika njemačkog kancelara Jensa Plenera i izaslanika francuskog predsednika Emmanuela Bona.
O tome su u pismu, koje su nemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron ovog vikenda uputili Beogradu i Prištini, obaviješteni lideri Srbije i Kosova.
Uz specijalca njemačke Vlade Manuela Sarrazina, i specijalnog izaslanika Velike Britanije Stuarta Peacha, nedavno su i Slovenija i Grčka imanovale svoje i to Anžeja Frangeš i Sofiju Gramatu, koja će u ime Grčke nadgledati region sa mjesta ambasadorice u Rumuniji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je komentairajući "poplavu" specijalmih izaslanika rekao: "Što je veća poplava (specijalaca), plašim se da je sve manje validnih i dobrih prijedloga za nas, valjda svi pokazuju veliku brigu, a ponekad mi se čini 'mnogo babica, kilava djeca'. Vidjet ćemo, naše je da razgovaramo sa svima, da poštujemo svoju politiku, svoj program, planove, tako ćemo raditi i u budućnosti".
Jens Pletner – osporavan
Kako prenosi Deutsche Welle Pletnera su mnogi njemački ali i strani mediji nazivali Putinovim čovjekom u Berlinu.
Taj nadimak, kako prenosi DW, dobio je poslije reakcije Noa Barkina, nekada šefa dopisništva Reutersa u Njemačkoj, sada istraživača instituta "Rodijum grup", na njegove riječi o Ukrajini.
Upitan o ubrzanju pristupanja Ukrajine EU, Pletner je rekao da "samo zato što ste napadnuti ne znači automatski da ste bolji kada je u pitanju vladavina prava". Naveo je i da Kinu i Rusiju "ne treba trpati u isti koš".
Vrhunac je, prema Barkinu, bilo kada je savjetnik kancelara "kritizirao medije zato što se fokusiraju na broj tenkova koje Njemačka šalje Ukrajini, umjesto da razmišljaju o budućim odnosima sa Rusijom".
To je bio uvod u talas gnjeva na društvenim mrežama njemačkih zvaničnika prema njemu.
Činjenica je, prenosi DW, da je Rusija dosta kasno dospjela u profesionalni fokus Pletnera.
Ovaj 54-godišnji pravnik i politikolog iz Šlezvig-Holštajna, s krajnjeg sjevera Njemačke, studirao je u Hamburgu, Bordou i Parizu, prije nego što je 1994. ušao u diplomatiju.
Njegova prva stanica u inostranstvu bila je njemačka ambasada u Tel Avivu, a po povratku iz Izraela, bio je u Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za Bliski istok, ali i za UN.
U široj njemačkoj javnosti za njega se prvi put čulo tokom mandata šefa diplomatije iz redova Zelenih Joschke Fischera, kada je bio zamjenik portparola Ministarstva.
Opisivali su ga kao pametnog, ambicioznog i vrijednog.
S tim kvalitetima Pletner je napravio karijeru uzdigavši se 2008. do glavnog portparola Ministarstva u vrijeme kada je na čelu nemačke diplomatije bio današnji predsednik Frank-Walter Steimeier i kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, a Beograd od generalne skupštine UN zatražio da Međunarodni sud pravde o tome dâ savjetodavno mišljenje.
U izjavi za DW uoči odluke, Pletner je ovako prenio stav vlade u Berlinu: "Mi smo priznali nezavisnost Kosova i dosta drugih zemalja je to učinilo. I, ako smo mi to uradili, onda možete biti sigurni da smo mi ubijeđeni da je to u skladu sa međunarodnim pravom".
Nakon toga je obavljao dužnost ambasadora u Šri Lanki, zatim u Tunisu, a 2014. se vraća u Steinmeierov štab, kada se formulirala doktrina prema Rusiji, gdje, prema pisanju DW, Pletnerov uticaj nije bio odlučujući.
Kada je 2017. Steinmeier izabran za predsjednika Njemačke, Pletner je otišao na mjesto ambasadora u Grčkoj iz koje je posmatrao dešavanja u regionu i iznutra spor Grčke i tada Makedonije.
U decembru 2021, ga Scholz doveo u svoj kabinet.
U njegovo ime Pletner je u januaru, uoči rata u Ukrajini, i upravo sa francuskim izaslanikom Emanuelom Boneom, učestvovao u pregovorima diplomatskih predstavnika Ukrajine i Rusije.
Bono odlično poznaje region Bliskog Istoka
Emmanuel Bono je savjetnik za diplomatiju francuskog predsjednika od 2019. a na tu poziciju dolazi sa mjesta šefa kabineta francuskog ministarstva za Evropu i vanjske poslove.
Od 2004. nosilac je medalje časti za vanjske poslove.
Diplomirao je na Institutu za političke studije u Grenoblu i nosilac diplome naprednih studija uporednih političkih nauka. Stručnjak je za Bliski istok.
