"Premijer će biti Zoran Milanović, potpredsjednik Zoran Milanović, ministar unutarnjih poslova Zoran Milanović, vanjskih poslova Zoran Milanović, i tako dalje"
Neočekivanom objavom da će biti nestranački kandidat na SDP-ovoj listi i da će nakon izborne pobjede biti na čelu vlade nacionalnog spasa predsjednik Republike Zoran Milanović je, po svemu sudeći, značajno povećao šanse koaliciji stranaka u kojoj će prevladavati one lijevog predznaka da nakon parlamentarnih izbora, što će se održati u srijedu 17. travnja, formiraju novu Vladu. Milanović je datum izbora odabrao i svoju odluku javnosti obznanio prošloga petka, 15. ožujka, samo nekoliko sati prije nego što je nenajavljen došao na SDP-ovo obraćanje novinarima i poručio da je došlo vrijeme da se konji sedlaju i da rijeke pravde dolaze, piše zagrebački magazin Globus.
Prema istraživanju Ipsosa, u samo dva dana od te Milanovićeve objave rejting SDP-a porastao je čak 9 postotnih bodova, na 22,6 posto, dok je HDZ na stabilnih 27,3 posto. Most i Možemo dijele treće mjesto s 8,7 posto podrške, a Domovinski pokret je na 7,9 posto. Da HDZ ima razloga za zabrinutost, potvrđuje i podatak da 32 posto građana želi Milanovića za premijera, dok bi ih 30 posto na tom mjestu radije vidjelo Andreja Plenkovića. Na trećem mjestu je Sandra Benčić s 12 posto, a na četvrtom Nikola Grmoja s 8 posto podrške.
Ustavni sud je Milanoviću u ponedjeljak donekle pomrsio planove odlukom da ne može biti kandidat na izborima dok god je predsjednik države, čime je u vodu pala ideja da on nosi SDP-ovu listu u I. izbornoj jedinici, koja obuhvaća veći dio Zagreba, i gdje će HDZ-ovu listu predvoditi Plenković. To ga, međutim, ne sprečava da nakon izbora, ako ljevica uspije okupiti saborsku većinu, odstupi s dužnosti predsjednika države i preuzme vođenje Vlade.
Ako je suditi po imenima nositelja SDP-ovih izbornih lista u deset izbornih jedinica, reklo bi se da pretendent na premijersku funkciju, na kojoj je već bio od prosinca 2011. do siječnja 2016. godine, u novom mandatu najviše računa na iskusne SDP-ovce. Većina njih već su bili njegovi ministri. U I. izbornoj jedinici listu će predvoditi Arsen Bauk koji je u zadnjoj SDP-ovoj Vladi bio ministar uprave. Bivši ministar financija Boris Lalovac bit će nositelj liste u II. izbornoj jedinici, nekadašnji Milanovićev ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić u III., Fred Matić, koji je vodio resor branitelja, bit će nositelj u V., Mihael Zmajlović, s iskustvom ministra zaštite okoliša, u VI. i bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u X. Nositeljica liste u IX. jedinici Sabina Glasovac bila je tada pomoćnica ministra znanosti.
U pravilu su nositelji lista u slučaju osvajanja vlasti i glavni kandidati za ministarska mjesta iz čega bi se dalo pomisliti da bi, ako SDP i partneri uspiju okupiti većinu u Saboru, nova Milanovićeva Vlada mogla poprilično nalikovati onoj koju je već vodio.
Preostali nositelji SDP-ovih lista su dvoje dugogodišnjih gradonačelnika, Mišel Jakšić iz Koprivnice u IV. izbornoj jedinici, i Kristina Ikić-Baniček iz Siska u VII., dok će u VIII., koja obuhvaća Rijeku i Istru, prvi na listi biti predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Koliko bi ministarstava, od ukupno 17 koliko ih ima sada, pripalo stranci Možemo, ovisit će o broju njezinih saborskih zastupnika kojim se na kraju i mjeri izborni uspjeh svake stranke. S obzirom na to da, prema anketama, SDP ima više nego dvostruko bolji rejting od Možemo, nije realno da će Sandra Benčić postati premijerka, ali bi njezina stranka mogla dobiti nekoliko ministarskih mjesta, možda pet ili šest, dok bi SDP imao desetak ministara.
Nije isključeno da jedno ili dva ministarska mjesta te dvije vodeće stranke u lijevoj koaliciji prepuste nekom od manjih partnera, možda grupaciji koju čine Reformisti, Fokus, IDS i PGS. O izgledu moguće lijeve Vlade razgovarali smo s nekima od glavnih aktera u toj velikoj antihadezeovskoj koaliciji kao i bivšim ministrima i relevantnim analitičarima hrvatskih političkih prilika.
Na pitanje kako bi mogla izgledati eventualna buduća lijeva Vlada prof. dr. sc. Žarko Puhovski za Globus tvrdi da, kao prvo, uopće nema govora o lijevoj Vladi jer buduća Vlada može biti ili centristička ili desna. Desna, pojašnjava, s HDZ-om, odnosno HDZ-om uz Domovinski pokret, a centristička SDP-ova. SDP, tvrdi on, više nije ljevičarska stranka, pogotovu sad nakon uleta Zorana Milanovića.
Puhovski smatra da bi bilo dobro kada bi u Vladi, uz već dobro poznata imena, bili i neki novi ljudi stručni za neka područja. Po njegovim riječima, Možemo nema mnogo starih ljudi u svojim redovima, a ta bi stranka u nekoj eventualnoj budućoj Vladi mogla dobiti resore koji se odnose na zaštitu okoliša i upravu.
- Problem je što je malo ljudi koji su se profilirali kao znalci. SDP ima Tonina Piculu koji bi sada bio znatno sposobniji kao ministar vanjskih poslova nego u Račanovo doba, ali zbog kumskih veza s Milanovićem treba očekivati da će na toj funkciji biti Joško Klisović. Vjerojatno bi Lalovac bio dobar ministar ekonomskog resora. Bilo bi pametno da imaju premijera i njegova zamjenika, a ne 15 potpredsjednika Vlade kao u Sovjetskom Savezu. Benčić bi u tom slučaju vjerojatno bila zamjenica premijera i ne bi bilo drugih potpredsjednika. Po pitanju ministra obrane SDP ne stoji naročito.
Ne vjerujem da bi Ranko Ostojić bio zainteresiran za unutarnje poslove. Ali bi bio pozitivan šok da netko kao Gordan Bosanac bude ministar unutarnjih poslove jer se on bavi ljudskim pravima u odnosu na policiju. Vili Matula ne bi bio loša solucija za ministra kulture, naglašava Puhovski dodajući da bi se možda moglo prvi put u Hrvatskoj dogoditi da ministar zdravstva ne bude liječnik jer ga ta struka ne čini nužno dobrim ministrom. Ne vjeruje da bi u takvoj Vladi ministarsko mjesto dobile neke od manjih stranaka iz koalicije jer od svih njih samo IDS samostalno može dobiti dovoljno glasova da uđe u Sabor, a IDS bi eventualno mogao biti zainteresiran za sektore lokalne uprave ili turizma.
- Izuzetak je i Radimir Čačić, koji je jedan od rijetkih političara u Hrvatskoj prema kojem Milanović osjeća poštovanje. Dovoljno sam star da mogu reći da je Čačić prestar za ministra. Mislim da bi bila katastrofa da Daliji Orešković daju Ministarstvo pravosuđa jer je pokazala revanšističke tendencije. Na tom mjestu možemo očekivati Orsata Miljenića, ističe Puhovski.
Zaključuje da je postojala šansa da Hrvatska prvi put dobije Vladu koja bi funkcionirala kao kolektivno tijelo i za to bi bio potreban slabi premijer Peđa Grbin, koji se pokazao još slabijim od očekivanoga, pa je šaptom pao pred Milanovićem, u čijem mandatu Vlada sigurno neće funkcionirati kao kolektivitet.
- Kako bi izgledala Milanovićeva Vlada? Premijer će biti Zoran Milanović, potpredsjednik Zoran Milanović, ministar unutarnjih poslova Zoran Milanović, vanjskih poslova Zoran Milanović, i tako dalje, kaže nam profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, bivši SDP-ovac, dr. sc. Viktor Gotovac pa nastavlja: ‘Konačno smo dobili Kolakušića, samo što se zove Milanović. I premijer i predsjednik i ministar sve u jednoj osobi. Turudić se treba bojati da ga Milanović ne smijeni i ne imenuje sebe. U toj će Vladi biti Putin, Trump, Vučić i Orban. To će biti Milanovićava Vlada. Nije ni sada puno bolje, ali barem nema marša na institucije, a sada je krenuo, kaže.
Tko god da bio u toj Vladi, on je, tvrdi Gotovac, samo pulen Zorana Milanovića, kao što je i ova kampanja fokusirana na njega, što jasno pokazuje da su svi ljudi u SDP-u na njegovu daljinskom upravljaču.
- Grbin je njegov otpravnik poslova. To ne bi bila ni lijeva, ni SDP-ova, ni oporbena Vlada, nego Vlada i politika Zorana Milanovića. To je njemu veliki kompliment jer je on veliki vođa, ali je dokaz da SDP nakon njega nije stvorio niti jednog iole relevantnog političara. Ježim se od toga da ljevica nastupa s pozicija rušenja institucija. Točno je da je HDZ institucije napučio svime i svačime, ali treba ih popravljati, a ne uništavati. Prva žrtva te Vlade bio bi Ustavni sud. Ne bi izabrali suce. O ovim sucima nemam dobro mišljenje, ali država mora imati Ustavni sud. Prvi put imamo ljevicu koja razara institucije trampovskim prosvjedima. Vrijeme je opasno, a opasna vremena traže razumne ljude, ne cestu, ne emocije, napominje Gotovac.
Mirela Holy bila je ministrica zaštite okoliša u Milanovićevoj Vladi, u kojoj je, podsjeća nas, posebno za Radimira Čačića bila izmišljena funkcija prvoga potpredsjednika. Čačića su, kaže, zbog toga zvali Pi-pi. Možda bi u novoj Milanovićevoj Vladi na toj poziciji, kaže Holy, bila Sandra Benčić, ali nije sigurna kako bi Možemo gledalo na to da Milanović zatraži i podršku Mosta i Domovinskog pokreta ako mu bude potrebna.
- Imam dobro mišljenje o Lalovcu kao stručnjaku. Iako sam imala određene nesporazume s Arsenom Baukom, cijenim što je proveo promjene koje su išle prema povećanju ljudskih prava poput zakona o osobnom imenu i registriranom partnerstvu. Ranko Ostojić kao ministar unutarnjih poslova, on je ipak čovjek iz sustava. Sabina Glasovac bila je pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja i sigurno ima kompetencija za to područje. Važno je da osoba poznaje resor kojim se bavi. U Milanovićevoj Vladi na početku dobar dio ministara nije dovoljno poznavao sustav, što im je otežavalo posao. Ne mora nužno značiti da će nositelji lista biti ministri. Ja sam bila ministrica, a bila sam peta ili šesta na listi, govori Holy, kojoj bi bilo logično da Možemo! traži ministre u resoru zaštite okoliša koji je dio Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i socijalne skrbi, ali i obrazovanja kojim se dosta bave u svom programu što je doista bitno jer je obrazovanje jedini put prema progresivnijem društvu.
- Voljela bih da dođe do promjene vlasti. Ne mogu biti objektivna jer u jednadžbu ugrađujem svoje preferencije. HDZ gubi izbore kada skreće udesno. Bez obzira na Turudića koji je bliži desnijim opcijama u HDZ-u, HDZ i dalje ipak ostaje više u desnom centru nego što ide prema desnici. To se vidi i u njihovoj nesklonosti prema Domovinskom pokretu. Birači centra lakše glasaju za HDZ nego za SDP jer im jer bliža HDZ-ova ekonomska politika. Dobar dio birača odlučuje glasati za SDP u onim trenucima kada misle da HDZ poprima previše desne ideološke stavove. A SDP previše kopira HDZ, što je pogrešno. Za razliku od HDZ-a, za koji je dobro da je bliže centru, SDP treba ići više lijevo jer kada se približi centru, ja ih kao lijeva biračica više ne doživljavam kao lijevu opciju. Mislim da je velik dio lijevih birača razočaran ovom koalicijom u kojoj su Čačić i drugi opskurni pojedinci, objašnjava Holy. Smatra da je SDP trebao ići u koaliciju isključivo s lijevim strankama kao što su Možemo!, Socijaldemokrati i Radnička fronta. Time bi se konsolidiralo lijevo biračko tijelo.
Predsjednik Reformista Radimir Čačić rekao nam je da je dobro što su na SDP-ovim listama ljudi s iskustvom u obnašanju vlasti na nacionalnoj razini.
- To je neprocjenjivo jer izvršna vlast je po definiciji sposobnost odlučivanja, to je njezina suština. Ako osobe nisu ispod intelektualnih razina, njihova sposobnost odlučivanja ovisi o samopouzdanju koje mora biti bazirano na znanju, a znanje se kao i plivanje ne stječe preko videozapisa. Znanje o vođenju države je nešto za što je uputno imati iskustvo, odnosno poželjno je da veći dio tima ima to iskustvo, kao u nogometnom timu, pa da polako uvodiš nove igrače. Samo u našoj politici svaki bedak može igrati u Realu, tvrdi Čačić napominjući da je upravo iskustvo i znanje jaka strana njegove stranke.
- Svašta sam čuo o sebi, ali nisam još susreo onoga tko je rekao da sam nesposoban, a sposobnost je pretpostavka za upravljanje. Nema razloga da bježim od ministarske funkcije, ali to će ovisiti o političkoj snazi. Ako hoćemo kvalitetnu Vladu, nužno je imati ministre iz više stranaka, a to je i neizbježno jer bi to bila koalicijska Vlada, govori Čačić.
Premijerska kandidatkinja stranke Možemo! Sandra Benčić na samom početku razgovara za Globus o sastavu buduće lijeve Vlade napominje da je njihovo načelo pregovora da neće javno reći nešto što nisu raspravili s partnerima i dogovorili se da se može javno komunicirati.
- Zato neću licitirati s imenima. Što se tiče resora, mogu govoriti o temama na kojima smo najviše angažirani i koje nas najviše zanimaju da se provedu u budućoj Vladi bez obzira tko će biti ministri. To je svakako pitanje javne uprave i javnog sektora što uključuje i reformu teritorijalnog ustroja Hrvatske. Jednako tako nam je ključno i pitanje obrazovne politike i transformacije sustava obrazovanja, kaže Benčić.
Po njezinim riječima, primarno je državnu upravu napraviti učinkovitijom.
- Možda nije najvažnije smanjivati broj ministarstava jer neka su već sada ogromna poput Ministarstva gospodarstva. Po uzoru na Europsku komisiju uveli bismo opće natječaje za sve zainteresirane za rad u državnom i javnom sektoru pa da ih se onda usmjerava ovisno o njihovim kompetencijama.
Kaže da je za nju mudar lider onaj koji na važna mjesta postavlja one koji znaju više od njega dok su na propast osuđeni sustavi u kojima sve odluke donosi jedan čovjek.
