U Kantonu Sarajevo raste zabrinutost zbog sve češćih informacija o budžetskom deficitu i povremenim kašnjenjima u isplatama.
Zabrana rada nedjeljom dovela je do smanjenja potrošnje u maloprodaji i ugostiteljstvu, što se reflektuje i na prihod budžeta, kaže ministar finansija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić.
Osim odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o neradnoj nedjelji, Kalamujić navodi kako i ostale odluke viših nivoa vlasti imaju uticaj na fiskalne tokove u Kantonu Sarajevo.
"Istovremeno, usvojene su i druge mjere – poput izmjena poreza i doprinosa ili povećanja minimalne plate – koje dodatno utiču na fiskalni okvir", ocjenjuje Kalamujić.
Osjete se, ukazuje, i posljedice šireg makroekonomskog okruženja.
"Konačni efekti svih ovih promjena moći će se preciznije sagledati tek nakon završetka fiskalne godine, ali je već sada jasno da povećavaju pritisak na budžet. Upravo zato svaka takva odluka mora biti pažljivo analizirana i s fiskalnog aspekta, kako bi se očuvala stabilnost javnih finansija", zaključio je.
U Kantonu Sarajevo raste zabrinutost zbog sve češćih informacija o budžetskom deficitu i povremenim kašnjenjima u isplatama.
Dok Vlada KS uvjerava javnost da prihodi rastu, podaci i da nema razloga za paniku, podaci o novim zaduženjima otvaraju sumnju u stvarno stanje javnih finansija.
Ministarstvo finansija se tako našlo pod pritiskom da objasni - da li budžet zaista raste ili se samo krpi dugovima.
Ministar finansija KS Afan Kalamujić za Avaz pojašnjava kako krediti i kašnjenja u isplatama nisu direktno povezani procesi.
"Svi krediti koje je Kanton Sarajevo do sada povukao korišteni su isključivo za finansiranje kapitalnih projekata – infrastrukture, škola, bolnica i drugih strateških investicija. Novina u 2025. godini jeste da je dio zaduženja, u iznosu od 40 miliona KM, namijenjen za pokrivanje akumuliranog deficita, što je zakonska obaveza koju Kanton mora izvršiti u roku od pet godina", navodi Kalamujić.
Kada je riječ o tekućim isplatama, kaže Kačamujić, Ministarstvo finansija, u skladu sa svojim ovlaštenjima, usklađuje rashode sa stvarnim prihodima.
"Tačno je da prihodi rastu, ali i rashodi rastu znatno brže, posebno u posljednje dvije godine. Na to utiču inflacija, kolektivni ugovori, povećanja plata u javnom sektoru, kao i socijalni transferi i subvencije građanima i privredi", dodao je.
