Cijena dizela približila se granici od četiri marke. Kada gorivo poskupi, trošak ne ostaje na benzinskoj pumpi. Plaća se na svakom kilometru, na svakoj njivi, u hladnjači i trgovini te naposljetku za kućnim stolom. Prijevoz i proizvodnja postaju skuplji, a domaće proizvođače ove je godine dodatno pogodila suša, koja je smanjila prinose.
Dok proizvođači tvrde da više nemaju gdje smanjiti troškove, trgovci ih ugrađuju u cijene, a građani sve češće odustaju od proizvoda koje su prije redovno kupovali. Koliko će novo poskupljenje goriva utjecati na cijene hrane i grijanja? Gdje je granica koju kućni budžeti više ne mogu izdržati?
Skuplje gorivo dodatno opterećuje kućne budžete
Gorivo poskupljuje u trenutku kada su kućni budžeti već opterećeni. Ono što građani dodatno plate na benzinskoj pumpi ne završava ondje. Trošak se prenosi na prijevoz, robu i proizvodnju, a uskoro bi mogli porasti i računi za električnu energiju.
„To je sljedeći udar koji očekuje potrošače, posebno one koji se budu grijali na električnu energiju. U međuvremenu je, kao što znate, poskupio i pelet. Već se govori da tona ne košta manje od 700 KM, a spominje se i cijena od 900 KM. Postavlja se pitanje koliko je to poskupljenje opravdano, čime bi se mogla pozabaviti i inspekcija. Druga je stvar prijevoz“, rekao je za FTV Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.
Posljedice se najbrže vide u trgovinama. Prema službenim podacima navedenima u izvornom tekstu, kilogram junetine bez kosti u godinu dana poskupio je s 24 na 27 KM. Kilogram hljeba od pšeničnog brašna dosegnuo je tri marke. Cijene rastu, a u potrošačkoj korpi ostaje sve manje proizvoda.
Suša i skuplji repromaterijal dodatni su udarac proizvođačima
