Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu odbio je zahtjev Jovice Stanišića, nekadašnjeg šefa Službe državne bezbjednosti Srbije, za prijevremeno puštanje na slobodu. Odluku je 25. septembra donijela predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, javlja Politicki.ba.
Stanišić izdržava kaznu od 15 godina zatvora nakon što ga je Žalbeno vijeće Mehanizma 2023. pravosnažno proglasilo odgovornim za zločine počinjene tokom ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Kaznu trenutno služi u Njemačkoj. IRMCT
U martu ove godine odslužio je dvije trećine kazne, čime je ispunio formalni uslov da njegov zahtjev za prijevremeno puštanje bude razmatran. Međutim, predsjednica Mehanizma zaključila je da ispunjavanje tog uslova samo po sebi ne daje osuđeniku pravo da bude pušten na slobodu. IRMCT
Među ključnim razlozima za odbijanje zahtjeva navedeni su težina zločina za koje je Stanišić osuđen i nedovoljni pokazatelji njegove rehabilitacije.
„Ohrabrila bih ga da preduzme dodatne korake ka rehabilitaciji, uključujući kritičko promišljanje o svojim zločinima i pokazivanje toga kroz konkretne postupke“, navela je Gatti Santana u odluci. Detektor

Stanišić je tokom postupka za prijevremeno puštanje uputio izvinjenje zbog zločina i naveo da poštuje i prihvata pravosnažnu presudu. Predsjednica Mehanizma ocijenila je, međutim, da je njegovo izvinjenje pretežno općeg karaktera, zbog čega postoje sumnje koliko ono predstavlja pouzdan pokazatelj rehabilitacije. Detektor
Stanišić i Franko Simatović pravosnažno su 31. maja 2023. osuđeni na po 15 godina zatvora. Žalbeno vijeće utvrdilo je njihovu odgovornost za pomaganje i podržavanje ubistava, kao i odgovornost za ubistva, deportacije, prisilno premještanje i progone kao zločine protiv čovječnosti. IRMCT
Pravosnažnom presudom njihova odgovornost proširena je na zločine počinjene u Bijeljini, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu, Trnovu i Zvorniku u Bosni i Hercegovini te Daljskoj Planini u Hrvatskoj. Žalbeno vijeće zaključilo je da su Stanišić i Simatović dijelili namjeru ostvarivanja zajedničkog zločinačkog cilja prisilnog i trajnog uklanjanja većine nesrpskog stanovništva s velikih područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske, piše Politicki.ba.
Stanišić je prije dvije godine prvostepeno bio osuđen na 12 godina zatvora, ali mu je nakon žalbenog postupka kazna povećana na 15 godina.










