Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.
Ambasadori Njemačke i Ruande, Antje Leenderste i Ernest Rwamucyo poslali su pismo svim misijama u UN, u kojem ih obavještavaju o finalnoj verzija Rezolucije o Srebrenici.
U vezi sa nacrtom rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.", kosponzori – Njemačka, Ruanda i BiH sa zadovoljstvom potvrđuju – u koordinaciji sa međuregionalnom grupom i kabinetom predsjednika GS da je 23. maj određen kao dan za usvajanje rezolucije od strane Generalne skupštine, navodi se.
U pismu su obavijestili da se Crna Gora obratila kosponzorima sa prijedlozima amandmana te da je uprkos zaključku konsultacija o tekstu prije podnošenje nacrta rezolucije 2. maja, grupa odlučila da izvrši reviziju prijedloga, prepoznajući važnost regionalnog učešća. Nakon temeljnog razmatranja, grupa je postigla konsenzus o tome da uključi dva dodatna paragrafa preambule.
Prvi amandman navodi: "ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini". Dok drugi amandman “potvrđuje nepokolebljivu posvećenost održavanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini,”. Ipak, nakon dorade prvog amandmana, jasno je naglašeno da je riječ o individualnoj krivičnoj odgovornosti za genocid u Srebrenici i da je dgovornost vezana za međunarodno pravo.
U pismu se navodi da dodatni paragrafi ne mijenjaju suštinu teksta. Dodaje se da Njemačka, Ruanda i Bosna i Hercegovina žele naglasiti jaku regionalnu podršku, koju nacrt rezolucije već uživa, o čemu svjedoči i broj predlagača iz regiona.
Još se navodi da predstojeće usvajanje predstavlja ključnu priliku “da se ujedinimo u odavanju počasti žrtvama i priznanju ključne uloge koju su odigrali međunarodni sudovi – odnosno ICJ i ICTY – u priznavanju genocida u Srebrenici”.
Na kraju su u pismu uputili poziv državama članicama da pruže svoju podršku u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida, te ponavljaju da rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne podijeliti.
Podsjetimo, iako su oba amandmana Crne Gore uvrštena u rezoluciju, oni su dorađeni. Pogotovo je drugi amandman bio neprihvatljiv jer je uvodio Dejton kao nenepormjenjivu katetogiju i brutalno je odbijen. Umjesto predloženih "Dejtona, entiteta i koegzistencije", ovaj dio sada govori o “jedinstvu u različitostima Bosne i Hercgovine”, kakva je vladala stoljećima, a što postaje glavni moto EU.
Konačni tekst rezolucije ('Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.') prenosimo u cjelosti:
Napominjući da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, i dalje od središnje važnosti za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te priznajući da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava ključna u promicanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji.
Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini, prenose Vijesti.
Napominjući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8372 života, tisuće raseljenih i obitelji i zajednice razorene:
1. Odlučuje 11. jula odrediti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
2. Osuđuje bez zadrške svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sustava, razvojem odgovarajućih programa, također u sjećanje, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti;
3. Također osuđuje bez zadrške radnje kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Moli glavnog tajnika da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, a također moli glavnog tajnika da ovu rezoluciju stavi na znanje svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg obilježavanja;
7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike, da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti.
