Dok se Iran suočava sa vlastitim najopasnijim trenutkom u posljednjih nekoliko desetljeća nakon bombardiranja njenih nuklearnih postrojenja koje je naredio američki predsjednik Donald Trump - Rusija i Kina sjede po strani i nude samo retoričku podršku.
Grupe koje je Iran godinama naoružavao i finansirao odbijaju ili nisu u mogućnosti da uđu u borbu u znak podrške.
Nakon decenija zaglavljivanja u igri krhkog detanta, kompletan geopolitički poredak Bliskog istoka se obnavlja. Hamasov napad na Izrael 7. oktobra bio je samo početak. To je dovelo do višestrukih sukoba i testiralo decenijama duge saveze te je ponudilo Trumpu, po povratku na vlast ove godine, šansu da učini ono što se nijedan predsjednik prije njega nije usudio tako agresivno i direktno napadajući Iran, piše Economic Times.
Otkako je Izrael započeo napade na Iran 13. juna, Benjamin Netanyahu je govorio o ciljevima koji ne spadaju u kastriranje nuklearne prijetnje Teherana, čak nagovještavajući promjenu režima. Ali, rizik je da bi izolovani Iran mogao postati nepredvidljiviji sa svojim nekada nepokolebljivim saveznicima koji se drže na distanci.
"Dok se Iran suočava sa najkritičnijim vojnim testom u posljednjih nekoliko desetljeća, dalja opipljiva pomoć bilo Moskve ili Pekinga ostaje malo vjerojatna", smatraju analitičari Bloomberg Economicsa, uključujući Adama Farrara.
Iran ne dobija nikakvu podršku ni od BRICS grupacije. Organizacija, koju su osnovali Brazil, Rusija, Indija i Kina i kojoj se Iran pridružio početkom 2024. godine, šutjela je o izraelskim i američkim napadima na Iran.
Iran je u januaru potpisao sporazum o strateškoj saradnji sa Rusijom i bio je vitalni izvor borbenih dronova na početku invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu.
Međutim, ruski zvaničnici su jasno stavili do znanja da pakt ne uključuje nikakve obaveze u pogledu uzajamne odbrane i da Moskva nema namjeru snabdijevati Iran oružjem.
