Evropljani i Ukrajinci nemaju ništa u svojim skladištima", rekao je, osvrćući se na niske zalihe oružja na kontinentu.
Evropske zemlje su gurnute za "dječiji stol" u razgovorima o budućnosti Ukrajine zbog decenija nedovoljnog ulaganja u odbranu, upozorio je šef najvećeg njemačkog odbrambenog preduzeća.
Armin Papperger, izvršni direktor Rheinmetalla, rekao je da Evropa može kriviti samu sebe što je izostavljena iz pregovora američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju rata u Ukrajini.
"Ako ne ulažete, ako niste snažni, tretiraju vas kao djecu. Evropljanima je proteklih 30 godina bilo vrlo prikladno reći: U redu, trošit ćemo 1 posto BDP-a na odbranu, to je dovoljno", rekao je za Financial Times.
Posljedica tog stava, rekao je Papperger, jeste da su Evropljani poput djece koja su gurnuta za poseban stol, dok SAD i Rusija vode razgovore o budućnosti Ukrajine.
"Ako roditelji imaju večeru, djeca moraju sjediti za drugim stolom. SAD pregovara s Rusijom, a nijedan Evropljanin nije za stolom — postalo je vrlo jasno da su Evropljani ta djeca", dodao je Papperger.
Između 2021. i 2024. ukupna izdvajanja zemalja EU za odbranu porasla su za više od 30 posto, na procijenjenih 326 milijardi eura, što je otprilike 1,9 posto BDP-a bloka, prema službenim podacima.
Trump je izvršio snažan pritisak na članice NATO-a da povećaju svoja izdvajanja za odbranu na čak 5 posto BDP-a.
Papperger je govorio dok su se evropski lideri oporavljali od Trumpove odluke da pozove Vladimira Putina na početak "odmahšnjih" pregovora o sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, bez konsultacija s Evropom ili Kijevom.
Dok su evropski lideri pokušavali pronaći načine da osiguraju sigurnost kontinenta nakon američkih prijetnji drastičnim smanjenjem podrške, otvoreni izvršni direktor odbrambene kompanije rekao je da će potražnja za oružjem u regiji ostati jaka čak i u slučaju prekida vatre između Ukrajine i Rusije.
"Evropljani i Ukrajinci nemaju ništa u svojim skladištima", rekao je, osvrćući se na niske zalihe oružja na kontinentu.
Cijena dionica Rheinmetalla, koja se gotovo učetverostručila od početka ruske opsežne invazije na Ukrajinu, u početku je pala nakon što je prošle sedmice najavljen Trumpov plan za mirovne pregovore.
Međutim, evropske odbrambene dionice, uključujući Rheinmetall, oporavile su se od tada, jer su investitori kladili da će vlade u regiji morati masovno povećati vojne troškove kao odgovor na rastuće strahove od američkog povlačenja iz dugogodišnje uloge garanta sigurnosti kontinenta.
Papperger, za kojeg se vjeruje da je prošle godine bio meta neuspjelog pokušaja atentata, izrazio je sumnju da će Trumpovi mirovni pregovori zaista dovesti Rusiju do "prekida vatre".
Rekao je da bi njegova kompanija imala koristi čak i u slučaju prekida vatre, jer bi Evropa nastavila ulagati u oružje suočavajući se s prijetnjom ruske agresije.
"Čak i ako rat u Ukrajini stane — ako mislimo da nas čeka vrlo mirna budućnost, mislim da je to pogrešno", rekao je Papperger.
Njemačka, najveća evropska ekonomija, prošle godine je potrošila otprilike dva posto BDP-a na odbranu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da bi cilj saveza morao porasti na "znatno više od 3 posto".
Papperger je rekao da očekuje da će nakon nedjeljnih nacionalnih izbora sljedeća njemačka vlada brzo ublažiti stroga pravila o dugu kako bi omogućila veće izdatke za odbranu, iako je izborni favorit Friedrich Merz zvanično posvećen održavanju tih pravila.
"Lično vjerujem da će se to dogoditi i da će se dogoditi odmah", rekao je Papperger.
Dionice evropskih odbrambenih grupa porasle su od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i dodatno dobile na vrijednosti u ponedjeljak nakon što je potpredsjednik SAD-a JD Vance tokom vikenda izazvao dodatnu neizvjesnost u vezi s američkom predanošću osiguravanju sigurnosti kontinenta.
Rheinmetall je bio jedan od najvećih korisnika rastuće globalne nesigurnosti. Papperger je za Financial Times rekao da očekuje godišnju prodaju u vrijednosti od 30 do 40 milijardi eura u narednih pet godina — što je značajan rast u odnosu na 5,7 milijardi eura koje je kompanija prijavila 2021. godine, prije ruske invazije na Ukrajinu.
