Nakon punih deset godina u kojima je Savez samostlanih sindikata Bosne i Hercegovine spavao ili meditirao, svjedoci smo da je ipak doživio prosvjetljenje shvativši da matematika radi i u korist radnika ako se minimalac podijeli sa satima!
Analiza ovog historijskog koraka pokazuje jasnu namjeru da se stane u kraj "kreativnim poslodavcima", poput onih iz manjeg bh. entiteta koji su regres isplaćivali u vrijednosti jedne marke i time formalno zadovoljili i zakon, piše Faktor.
Pitanje koje ostaje u zraku jeste, hoće li Vlada FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH prihvatiti ovu matematiku, ili će radnici nastaviti raditi prekovremeno za "hvala" i obećanje o slobodnom danu, kod većine poslodavaca, u idućem životu.
A ako se ostvari namjera Sindikata, više od 400.000 radnika u Federaciji BiH moglo bi dobiti zagarantovanu minimalnu satnicu, dnevnicu, regres i druga prava iz radnog odnosa ukoliko bude usvojen novi Opći kolektivni ugovor.
U Savezu samostalnih sindikata BiH predlažu da se minimalna plaća od 1.027 KM veže za minimalnu satnicu, koja bi prema sadašnjem obračunu iznosila oko 5,84 KM po satu, odnosno oko 44,65 KM za osmosatni radni dan (na osnovu 176 radnih sati mjesečno), čime bi se, kako ističu, spriječile zloupotrebe i osigurao isti minimalni standard za sve radnike.
Federacija Bosne i Hercegovine od 2016. godine nema Opći kolektivni ugovor o radu.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine pokrenuo je inicijativu za njegovo donošenje, a premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za FBiH, održanoj početkom juna, zatražio je formiranje radnih grupa koje će raditi na izradi novog dokumenta.
Zijad Latifović, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH i predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH, kaže za Faktor da je Sindikat pokazao maksimalnu kooperativnost kako bi proces bio što brži.
- Zakon o radu FBiH jasno propisuje da Sindikat, kao jedan od socijalnih partnera, može predložiti Opći kolektivni ugovor. Predviđeno je da jedna strana dostavi prijedlog u pisanoj formi, a druga je dužna da se o njemu izjasni u roku od 15 do 30 dana. Mi smo, međutim, predložili da radna grupa prvo pripremi nacrt teksta, koji bi potom bio upućen Ekonomsko-socijalnom vijeću, kako bismo skratili cijelu proceduru - kaže Latifović.
Podsjeća da Zakon o radu poznaje tri vrste kolektivnih ugovora – opći, granski i kolektivni ugovor kod poslodavca.
- Vlada je aktivan učesnik u tom procesu, a Opći kolektivni ugovor nam je danas neophodan jer nemamo utvrđenu minimalnu satnicu niti brojna prava iz radnog odnosa koja se njime uređuju. Ono što je danas regulisano granskim kolektivnim ugovorima uglavnom se odnosi na javna preduzeća i privatne poslodavce koji su imali volju da ih zaključe - navodi Latifović.
Prema njegovim riječima, od oko 550.000 zaposlenih u Federaciji BiH, kolektivnim ugovorima obuhvaćeno je približno 140.000 radnika, dok više od 400.000 zaposlenih nema tu vrstu zaštite.
- To znači da je većina radnika u Federaciji BiH prepuštena dobroj volji poslodavaca. Prava iz radnog odnosa nisu samo plaće. To su i godišnji odmori, naknade za prekovremeni i noćni rad, regres i druga prava. Mnogi radnici danas su uskraćeni za ta prava upravo zato što ne postoji Opći kolektivni ugovor - ističe Latifović.
Dodaje da, naravno, postoje i odgovorni poslodavci koji radnicima isplaćuju dobre plaće i poštuju njihova prava, svjesni da bez zadovoljnih radnika nema ni uspješnog poslovanja.
Kaže da je Sindikat upravo zbog toga pokrenuo ovu inicijativu, ali i kako bi se izbjeglo da Vlada Federacije BiH visinu minimalne plaće uređuje isključivo uredbama.
- Želimo da Opći kolektivni ugovor utvrdi minimum prava ispod kojeg niko ne može ići – od uvjeta rada, minimalne satnice, godišnjeg odmora i regresa do naknada za prekovremeni i noćni rad - kaže Latifović.
