Je li Crna Gora izgubljena za Zapad?

Najburnije je reagirala susjedna Hrvatska: dan nakon rekonstrukcije Vlade hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je nepoželjnim osobama u Hrvatskoj tri visoka političara iz prosrpskog bloka.

Riječ je o već spomenutim političarima Mandiću i Kneževiću kao i još jednom članu "srpskog bloka” Aleksi Bečiću. Njih trojica nepoželjni su u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju, zbog "sustavnih mjera za narušavanje dobrosusjedskih odnosa" i "nastavka zloporabe Republike Hrvatske u unutarnjopolitičke svrhe".

Konkretno, riječ je o ulozi ovih političara u "Rezoluciji o Jasenovcu", koju je krajem lipnja usvojio parlament u Podgorici. Rezolucija, u kojoj se spominju hrvatski koncentracijski logor iz Drugog svjetskog rata te logori Dachau i Mauthausen, mnogi su shvatili kao odgovor na rezoluciju o Srebrenici prethodno donesenu u UN-u. Prema mišljenju medija i analitičara u Hrvatskoj, s obzirom na to da je Crna Gora u UN-u glasala za rezoluciju o Srebrenici, prosrpske snage u Crnoj Gori progurale su jasenovačku rezoluciju kao "protumjeru".

Ugrožen put ka EU?

Kako će ulazak prosrpskih i proruskih stranaka utjecati na vanjsku politiku Crne Gore? Zlatko Vujović, politolog nevladine organizacije Cemi (Centar za monitoring i istraživanje) iz Podgorice, smatra da ulazak prosrpskih i proruskih snaga u vladu nije iznenađenje, već proces koji je traje neko vrijeme. „Sada imamo snage koje su pod kontrolom srbijanskog predsjednika Vučića i koje rade na tome da Crna Gora ne uđe u EU i odmakne se od NATO-a", rekao je Vujović za DW.

Rezolucija o Jasenovcu je za njega čista provokacija koja bi trebala dovesti do toga da Hrvatska uspori ili čak zaustavi približavanje Crne Gore EU-u. "Nitko u Crnoj Gori i nitko tko ima što reći u Hrvatskoj ne negira ono što se dogodilo u Jasenovcu. Ali ova rezolucija, a posebno tajming, imaju za cilj isključivo provociranje Hrvatske", kaže Vujović. Podsjeća da do 2020. godine i promjene vlasti u Podgorici Hrvatska i Crna Gora nisu imale značajnijih međusobnih problema.

Zagrebački politički analitičar Žarko Puhovski pak smatra da je problem s rezolucijom "napuhan". "Hrvatska ima i drugih problema s Crnom Gorom, poput nedefinirane granice ili neriješenog pitanja potraživanja nekretnina”, rekao je Puhovski za DW.

Za njega je problematično što je hrvatska vlast propustila priznati zločine koji su se dogodili u Jasenovcu. "Griješile su obje strane: Crna Gora s ovom potpuno nepotrebnom rezolucijom i Hrvatska, čija je reakcija bila opravdana, ali koja još jednom nije priznala zlodjela ustaškog režima. Nedostajala je ova jedna rečenica", kaže Puhovski.

Propušteno izjasniti se o Jasenovcu

Izvjestitelj vladajuće njemačke Liberalno-demokratske stranke (FDP) za zemlje zapadnog Balkana Thomas Hacker je također mišljenja da je Hrvatska trebala reći kako joj nisu sporni zločini koji su se u Jasenovcu dogodili nego instrumentalizacija rezolucije.

"Čak i ako su neki kontroverzni političari u Crnoj Gori podržali rezoluciju, to se ne smije koristiti da se povijesne činjenice guraju pod tepih. Svaka država, a posebno članice EU, treba se kritički i odgovorno suočiti s vlastitom prošlošću –ez tabua i preko demokratskih stranačkih linija. Povijesne činjenice o monstruoznim zločinima ustaškog režima su poznate i stoga ih treba osuditi", rekao je Hacker za DW.

On je, iako je Hrvatska poručila kako neće blokirati put Crne Gore u EU, rekao kako se ne može isključiti blokada daljnjeg procesa pridruživanja Crne Gore od strane Hrvatske. „Nažalost, postala je uobičajena praksa da se osjetljiva pitanja zlorabe kako bi se blokirao put drugih zemalja u Europu", zaključio je Hacker.