Mandić i Knežević deklarirani su Putinovi pristaše, neizravno se izjašnjavaju protiv neovisnosti Crne Gore od Srbije, koja je proglašena 2006., te odbijaju integraciju u EU, kao i članstvo države u NATO-u koje postoji od 2017. Zalažu se za blisku povezanost Crne Gore i Srbije, protiv su Kosova kao neovisne države i negiraju genocid u Srebrenici.
Crnogorski premijer Milojko Spajić iz Pokreta Europa sad (PES), koji je na toj dužnosti od jeseni 2023., predstavio je prošli tjedan rekonstruiranu vladu. Podržava ga koalicija u kojoj su i čelnici prosrpskih i proruskih stranaka, među kojima Andrija Mandić i Milan Knežević, čelnici Nove srpske demokracije (NSD) i Narodne demokratske partije Crne Gore (DNP). Mandić je i predsjednik Skupštine Crne Gore od listopada 2023, piše DW.
Više stabilnosti
Mandić i Knežević deklarirani su Putinovi pristaše, neizravno se izjašnjavaju protiv neovisnosti Crne Gore od Srbije, koja je proglašena 2006., te odbijaju integraciju u EU, kao i članstvo države u NATO-u koje postoji od 2017. Zalažu se za blisku povezanost Crne Gore i Srbije, protiv su Kosova kao neovisne države i negiraju genocid u Srebrenici.
Ulazak političara poput Mandića i Kneževića u vladajuću koaliciju dio je dogovora između Spajića i prosrpskih stranaka. Spajića, čija je proeuropska stranka nakon izbora prije godinu dana imala tek neznatnu većinu, podržalo je 13 zastupnika prosrpskog bloka. Zauzvrat je te stranke trebalo nagraditi ministarskim mjestima, što se sada i dogodilo.
NSD i DNP nemaju ključna mjesta u novoj vladi, a sami Mandić i Knežević nemaju ministarske funkcije. No upitno je hoće li suradnja dovesti do "više stabilnosti" Spajićeve vlade, kako obećava premijer.
"Predvođeni Moskvom i Beogradom"
Viši i niži muškarac u odijelima koračaju jedan pored drugogViši i niži muškarac u odijelima koračaju jedan pored drugog.
Na reakcije iz zemlje i inozemstva nije se moralo dugo čekati. Crnogorski predsjednik Jakov Milatović, koji se prije nekoliko mjeseci razišao sa Spajićem i njegovim PES-om zbog spora oko nacionalne energetske kompanije, komentirajući obnovljenu Vladu Crne Gore kazao je kako je "Crna Gora žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer kontinuirano pokazuje u vođenju države".
Čelnik oporbene Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić se izrazio u istom tonu. No, za razliku od Milatovića, koji se smatra prosrpskim, on je mnogo izravniji u svojim kritikama što se tiče vanjskih utjecaja. "To je vlada kojom se upravlja iz Moskve i Beograda”, rekao je prošlog tjedna crnogorskim medijima.
Putem veleposlanstva je reagirala i američka vlada, koja se ranije jasno pozicionirala protiv sudjelovanja prosrpskih stranaka. "Zabrinuti smo zbog uključivanja u crnogorsku vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, koji odbacuju sankcije EU protiv Rusije i čiji su postupci u izravnoj suprotnosti s načelima dobrosusjedskih odnosa", prenosi RFE poruku Američke ambasade u Podgorici.
Reakcija Hrvatske
Najburnije je reagirala susjedna Hrvatska: dan nakon rekonstrukcije Vlade hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je nepoželjnim osobama u Hrvatskoj tri visoka političara iz prosrpskog bloka.
Riječ je o već spomenutim političarima Mandiću i Kneževiću kao i još jednom članu "srpskog bloka” Aleksi Bečiću. Njih trojica nepoželjni su u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju, zbog "sustavnih mjera za narušavanje dobrosusjedskih odnosa" i "nastavka zloporabe Republike Hrvatske u unutarnjopolitičke svrhe".
Konkretno, riječ je o ulozi ovih političara u "Rezoluciji o Jasenovcu", koju je krajem lipnja usvojio parlament u Podgorici. Rezolucija, u kojoj se spominju hrvatski koncentracijski logor iz Drugog svjetskog rata te logori Dachau i Mauthausen, mnogi su shvatili kao odgovor na rezoluciju o Srebrenici prethodno donesenu u UN-u. Prema mišljenju medija i analitičara u Hrvatskoj, s obzirom na to da je Crna Gora u UN-u glasala za rezoluciju o Srebrenici, prosrpske snage u Crnoj Gori progurale su jasenovačku rezoluciju kao "protumjeru".
Ugrožen put ka EU?
Kako će ulazak prosrpskih i proruskih stranaka utjecati na vanjsku politiku Crne Gore? Zlatko Vujović, politolog nevladine organizacije Cemi (Centar za monitoring i istraživanje) iz Podgorice, smatra da ulazak prosrpskih i proruskih snaga u vladu nije iznenađenje, već proces koji je traje neko vrijeme. „Sada imamo snage koje su pod kontrolom srbijanskog predsjednika Vučića i koje rade na tome da Crna Gora ne uđe u EU i odmakne se od NATO-a", rekao je Vujović za DW.
Rezolucija o Jasenovcu je za njega čista provokacija koja bi trebala dovesti do toga da Hrvatska uspori ili čak zaustavi približavanje Crne Gore EU-u. "Nitko u Crnoj Gori i nitko tko ima što reći u Hrvatskoj ne negira ono što se dogodilo u Jasenovcu. Ali ova rezolucija, a posebno tajming, imaju za cilj isključivo provociranje Hrvatske", kaže Vujović. Podsjeća da do 2020. godine i promjene vlasti u Podgorici Hrvatska i Crna Gora nisu imale značajnijih međusobnih problema.
Zagrebački politički analitičar Žarko Puhovski pak smatra da je problem s rezolucijom "napuhan". "Hrvatska ima i drugih problema s Crnom Gorom, poput nedefinirane granice ili neriješenog pitanja potraživanja nekretnina”, rekao je Puhovski za DW.
Za njega je problematično što je hrvatska vlast propustila priznati zločine koji su se dogodili u Jasenovcu. "Griješile su obje strane: Crna Gora s ovom potpuno nepotrebnom rezolucijom i Hrvatska, čija je reakcija bila opravdana, ali koja još jednom nije priznala zlodjela ustaškog režima. Nedostajala je ova jedna rečenica", kaže Puhovski.
Propušteno izjasniti se o Jasenovcu
Izvjestitelj vladajuće njemačke Liberalno-demokratske stranke (FDP) za zemlje zapadnog Balkana Thomas Hacker je također mišljenja da je Hrvatska trebala reći kako joj nisu sporni zločini koji su se u Jasenovcu dogodili nego instrumentalizacija rezolucije.
"Čak i ako su neki kontroverzni političari u Crnoj Gori podržali rezoluciju, to se ne smije koristiti da se povijesne činjenice guraju pod tepih. Svaka država, a posebno članice EU, treba se kritički i odgovorno suočiti s vlastitom prošlošću –ez tabua i preko demokratskih stranačkih linija. Povijesne činjenice o monstruoznim zločinima ustaškog režima su poznate i stoga ih treba osuditi", rekao je Hacker za DW.
On je, iako je Hrvatska poručila kako neće blokirati put Crne Gore u EU, rekao kako se ne može isključiti blokada daljnjeg procesa pridruživanja Crne Gore od strane Hrvatske. „Nažalost, postala je uobičajena praksa da se osjetljiva pitanja zlorabe kako bi se blokirao put drugih zemalja u Europu", zaključio je Hacker.
