Izrael "sve bliži Srbiji", Beograd dobija pristup vojnoj tehnologiji

Redakcija Mostar

Odnosi Srbije i Izraela imaju i historijsku dimenziju. U tekstu se spominje zajedničko iskustvo stradanja Jevreja i Srba tokom Drugog svjetskog rata, ali i manje poznate veze s počecima modernog cionizma.

Izrael posljednjih godina intenzivno razvija odnose sa Srbijom, a ta saradnja posebno je ojačala tokom rata na Bliskom istoku, piše The Jerusalem Post.

U trenutku kada su odnosi Izraela s pojedinim evropskim državama opterećeni ratom u Gazi i snažnim pritiscima javnosti, Beograd se izdvojio kao jedan od važnijih izraelskih partnera u Evropi.

Odnosi dvije zemlje ipak nisu jednostavni. Srbija istovremeno održava tradicionalno dobre veze s Rusijom, razvija saradnju s Kinom i pokušava balansirati između Zapada i vlastitih regionalnih interesa.

Uprkos tome, vojna i sigurnosna saradnja Srbije i Izraela posljednjih godina značajno je porasla.

Izvoz municije u Izrael naglo porastao

Posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Francesca Albanese u martu je u Beogradu kritikovala srbijanske vlasti, tvrdeći da "bez srama" sarađuju s Izraelom i šalju mu vojnu opremu.

Prema pisanju Balkan Insighta i Haaretza, izraelski zvaničnici kontaktirali su srbijanske kolege već 8. oktobra, samo dan nakon napada Hamasa na Izrael. Od Srbije su zatražili municiju, a Beograd je brzo reagovao.

Dozvola za izvoz navodno je izdata za svega četiri dana, nakon čega je pošiljka upućena prema izraelskoj zračnoj bazi Nevatim kod Beer Sheve.

Isporuke su nastavljene i nakon početka izraelske kopnene operacije u Gazi. Do sredine 2024. godine Srbija je Izraelu izvezla municiju vrijednu 16,3 miliona eura.

Za poređenje, tokom cijele 2023. godine, do oktobra, vrijednost srbijanskog izvoza oružja u Izrael iznosila je oko 540.000 eura.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu u februaru 2024. godine javno je zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na "nepokolebljivoj podršci Srbije, i riječju i djelom", nazivajući ga "istinskim prijateljem Izraela".

Saradnja u oblasti odbrane nastavila je rasti i tokom narednog perioda. Tokom 2025. godine vrijednost srbijanskog izvoza oružja u Izrael povećana je za 140 posto i dostigla 114 miliona eura, dok je iste godine zabilježeno 38 srbijanskih transportnih letova s municijom prema Izraelu.

Izrael se i dalje u najvećoj mjeri oslanja na Sjedinjene Američke Države, ali saradnja sa Srbijom pokazuje nastojanje izraelskih vlasti da prošire krug dobavljača i smanje zavisnost od samo jednog partnera.

Srbija kupuje izraelske dronove i raketne sisteme

Srbija zauzvrat dobiva pristup naprednoj izraelskoj vojnoj tehnologiji. Posebno se izdvaja ugovor s izraelskom kompanijom Elbit Systems vrijedan 1,6 milijardi dolara.

Petogodišnji sporazum obuhvata proizvodnju izviđačkih i borbenih dronova u Srbiji, razvoj lutajućeg streljiva, preciznih artiljerijskih raketa dugog dometa i sistema za elektronsko ratovanje.

Beograd je od Elbita ranije kupio raketne sisteme PULS, kao i nadzorne i borbene bespilotne letjelice Hermes 900.

Tokom 2026. godine Srbija i Izrael potpisali su i sporazum kojim bi trebala biti pojednostavljena razmjena obavještajnih i odbrambenih podataka između dvije zemlje.

Za Srbiju saradnja s Izraelom ima širi geopolitički značaj. Rusija je tradicionalno bila jedan od važnih dobavljača oružja Srbiji, dok je Kina posljednjih godina postala značajan partner, posebno u oblasti protuzračne odbrane i bespilotnih letjelica.

Istovremeno, saradnja s Izraelom i Francuskom omogućava Beogradu da diverzificira nabavku vojne opreme i smanji zavisnost od jednog dobavljača.

Geografski položaj Srbije važan Izraelu

Srbija je Izraelu zanimljiva i zbog svog geografskog položaja, s obzirom na to da povezuje jugoistočnu Evropu s ostatkom kontinenta.

U okviru razvoja novih međunarodnih trgovačkih pravaca, uključujući koridor Indija – Bliski istok – Evropa, Beograd bi u budućnosti mogao imati značajniju logističku ulogu.

Jačanje odnosa Srbije i Izraela pažljivo prate i druge države u regiji.

Turska također razvija odbrambenu saradnju s Hrvatskom, Albanijom i Kosovom, što u Srbiji izaziva dodatnu pažnju i zabrinutost u kontekstu promjena odnosa snaga na Balkanu.

Odnosi Srbije i Izraela imaju i historijsku dimenziju. U tekstu The Jerusalem Posta spominje se zajedničko iskustvo stradanja Jevreja i Srba tokom Drugog svjetskog rata, ali i manje poznate veze s počecima modernog cionizma.

Djed Theodora Herzla, Shimon Loeb Herzl, živio je u Zemunu i bio blizak rabinu Yehudi Alkalaiju, jednom od ranih zagovornika modernog jevrejskog nacionalizma.

Alkalai je bio inspirisan ustancima protiv Osmanlijskog Carstva, a prema pojedinim historijskim tumačenjima, mladi Herzl mogao je upravo preko porodičnih veza prvi put doći u kontakt s idejama o jevrejskom nacionalnom preporodu.

Danas su, međutim, u prvom planu praktični i geopolitički interesi – trgovina oružjem, razvoj dronova i raketnih sistema, obavještajna saradnja, regionalna sigurnost te nastojanje Srbije i Izraela da u nestabilnom međunarodnom okruženju ne zavise isključivo od jedne velike sile.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.