Potreban nam je ostanak OHR-a sa punim ovlastima i odlazak Milorada Dodika u potpunosti, dok je koalicija Trojka "višedimenzionalna katastrofa", kaže Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), u intervjuu za Faktor.
Komentirao je posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, ocijenivši da je promjenu američkog pristupa prema BiH "bila očekivana", osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i druge teme.
S velikom pažnjom se pratila sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini. Bilo je raznih najava, a dominirala je tema o ostanku ili čak ukidanju OHR-a. Misija EUFOR-a Althea je dobila jednoglasnu podršku, a o poziciji OHR-a smo čuli oprečne stavove. Kako biste Vi ocijenili ono čemu smo svjedočili na samoj sjednici i kako će se to odraziti na ulogu visokog predstavnika i generalno odnose u našoj zemlji?
IZETBEGOVIĆ: Bilo je depresivnih najava po pitanju pozicije OHR-a, ukidanja bonske ovlasti, podrške kreiranju treće izborne jedinice po zahtjevu hrvatske strane..., ali je sve ostalo, otprilike, na starom. Imamo izvjesnu promjenu američkog pristupa koja je bila očekivana s obzirom na generalnu promjenu vanjske politike koju je donijela Trumpova administracija.
Rano je za predviđanja na bazi izrečenog na ovoj sjednici Vijeća sigurnosti, ali ono što se može reći sa sigurnošću jeste da ne trebamo biti inertni, čekati da drugi odlučuju o našoj sudbini, treba komunicirati bitne aktere u međunarodnoj zajednici, a na prvom mjestu pružiti snažnu podršku ostanku OHR sa punim ovlastima sve do ispunjenja uvjeta 5+2 i kreiranja domaćih mehanizama koji će zamijeniti ulogu visokog predstavnika.
Pismo kojim ste se Vi i Šefik Džaferović, kao bivši članovi Predsjedništva BiH, obratili Vijeću sigurnosti UN-a upozoravajući na opasnost ukidanja OHR-a, izazvalo je nervoznu reakciju ambasadora Rusije?
IZETBEGOVIĆ: Nervozno je reagovao ruski ambasador, ali i Željka Cvijanović - očigledno smo pokvarili neke planove. Lijepo upakovana priča o tome kako "BiH treba prepustiti dogovoru njenih naroda, prestati sa intervencijama" je opasna varka kojoj je cilj ukloniti posljednje efikasne brane secesionističkim politikama koje predvodi Milorad Dodik. Otud njihov udar na OHR i Ustavni sud BiH.
Ne smijemo dozvoliti uklanjanje ili slabljenje OHR-a, i ne smijemo pristati na uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda. Njih imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i oni su, uz ostalo, poveznica BiH sa evropskim standardima i potrebni su nam sve do ulaska BiH u EU.
Predstavnica SAD je naglasila promjenu američke politike, koja se, kako je rekla, "ne bavi više izgradnjom država niti teškom rukom vodi intervencije". Ipak, Amerikanci su itekako intervenirali i očigledno postigli neku vrstu dogovora s Dodikom i njemu i saradnicima ukinuli sankcije. Šta je, po Vama, finalni dogovor i kakve mogu biti njegove posljedice?
IZETBEGOVIĆ: Možemo samo pretpostavljati na bazi izrečenog i učinjenog. BiH je dobila privremeni prestanak napada na stabilnost i ustavnopravni poredak, Dodik je dobio prestanak pritiska koji su na njega, njegovu porodicu i saradnike pojačavale SAD. Amerikanci žele prestanak tenzija i stabilnost u BiH i na Balkanu, i uvjeren sam da su svjesni da to nije moguće sa jakim i uticajnim Dodikom na političkoj sceni. Imaju temeljita iskustva s njim, kao i svi mi koji smo s njim radili. Svojedobno im se prodao kao "dašak svježeg vjetra na Balkanu" pa se taj vjetrić pretvorio u tornado koji je zaustavio zemlju na njenom euroatlantskom putu i mogao dovesti do novih sukoba.
Nadam se da neće biti pokušaja da se izbjegne izvršenje presude Suda BiH kojom se Dodiku zabranjuje političko djelovanje, uključujući i poziciju predsjednika političke stranke. Dakle, potreban nam je ostanak OHR-a sa punim ovlastima i odlazak Milorada Dodika u potpunosti. Svaki kompromis i polurješenje po ova dva pitanja je problem za stabilnost BiH.
U posljednje vrijeme zvaničnici iz entiteta Rs u javnim istupima forsiraju narativ o "ugroženosti hrišćana od strane muslimanske većine". To uveliko podsjeća na velikosrpsku propagandu iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Koliko taj opasni narativ može imati utjecaja na Zapadu, naročito u SAD?
IZETBEGOVIĆ: Dodikov režim je uložio ogromna sredstva u lobiranje. Ne mogu da procijenim koliko je to utjecalo na promjene američke politike, ali najmanje što lobisti mogu dati su informacije i savjeti. U nastupima Željke Cvijanović prepoznajemo savjet da sve što se dešava u BiH, svaku tenziju, treba tumačiti kao "ugrožavanje hrišćana od strane muslimanske većine". I kada Bošnjaci traže implementaciju Ustava, zakona, implementaciju presuda Ustavnog suda, Suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava, kada se bore protiv flagrantnog aparthejda kojem su izloženi u Rs-u ali i dijelovima Federacije poput Stoca ili Čapljine, bit ćemo optuženi da "ugrožavamo hrišćane".
Iz našeg ugla takve optužbe možda zvuče djetinjasto i potpuno neuvjerljivo, ali su opasne jer padaju na plodno tlo. Utjecajni islamofobi, ultradesničari će rado povjerovati u takve nebuloze. Treba im se suprotstvaiti, objašnjavati, nuditi argumente, tražiti uporište kod onih koji su korektni i objektivni. Takvih je, ipak, više.
