I predizborne ankete i rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora održanih 24. aprila ukazuju na uvjerljivu pobjedu opozicione, nacionalističke stranke VMRO-DPMNE.
Njihova kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova, 70-godišnja penzionirana profesorica prava, osvojila je u prvom krugu dvostruko više glasova od aktuelnog predsjednika države i kandidata vladajućih socijaldemokrata Steve Pendarovskog.
Nezadovoljan blokadom procesa pristupanja Evropskoj uniji, slabom ekonomijom i sveprisutnom korupcijom, veliki broj građana odlučio je u prvom krugu predsjedničkih izbora podržati opozicionu kandidatkinju, što je, prema mišljenju analitičara, lakmus-papir koji pokazuje što će uslijediti u drugom krugu, ali i na parlamentarnim izborima ove srijede (8. maja).
"Mislim da je promjena vlasti vrlo vjerovatna. Do toga će doći prvenstveno zbog činjenice da je rezultat vlade poguban na mnogim područjima. Korupcija i nefunkcionalnost države mogu se uočiti svuda", ocijenio je za njemački radio Deutschlandfunk Daniel Braun, šef ureda fondacije Konrad Adenauer u Skoplju, koja se inače smatra bliskom VMRO-DPMNE.
Iznevjerena obećanja
Socijaldemokrati su preuzeli vlast u Sjevernoj Makedoniji 2017. godine, obećavajući članstvo u NATO-u, početak pristupnih pregovora s Europskom unijom i borbu protiv korupcije. Dva od ta tri obećanja nisu ispunjena. Zemlja je postala članica NATO-a 2020. godine zahvaljujući kompromisu s Grčkom, nakon čega je svom ustavnom imenu dodala riječ "Sjeverna".
Taj težak kompromis s južnim susjedom, koji je ujedno probudio nacionaliste u Sjevernoj Makedoniji, ipak nije otvorio vrata EU-a maloj balkanskoj državi od dva miliona stanovnika. U novembru 2020. je drugi susjed, Bugarska, stavio veto na početak pregovora s EU-om, zahtijevajući ustupke vezane za historiju i kulturu, što za mnoge Makedonce predstavlja direktno zadiranje u njihov identitet.
Spor je samo djelimično riješen nakon što je u junu 2022., uz posredovanje Francuske, postignut sporazum nakon kojeg su bugarski zahtjevi unijeti u pregovarački okvir Sjeverne Makedonije s EU-om. Novi uslov za potpuno otvaranje pregovora bio je da Sjeverna Makedonija uključi malu bugarsku manjinu od 3.000 ljudi u Ustav kao konstitutivni narod.
Za promjenu Ustava potrebne su dvije trećine glasova od 120 zastupnika u parlamentu u Skoplju. Vlada socijaldemokrata i najveće stranke etničkih Albanaca u zemlji, DUI, nisu imale potrebnu većinu za to i – pregovori s EU-om ostali su u slijepoj ulici.
Nacionalistička opozicija predvođena strankom VMRO-DPMNE žestoko se suprotstavila novom kompromisu koristeći pritom osjećaj nesigurnosti etničkih Makedonaca kao platformu za mobilizaciju protiv vlasti. U toj kampanji pomogla joj je i nesposobnost vlade da izvuče zemlju iz ekonomske stagnacije, zaustavi visoku inflaciju i suprotstavi se sveprisutnoj korupciji. Prema podacima Svjetske banke, Sjeverna Makedonija će 2024. završiti kao zemlja s najnižim privrednim rastom u regiji zapadnog Balkana i s najvećim budžetskim deficitom.
"Makedonija ponovo ponosna"
Šef opozicije, 46-godišnji Hristijan Mickoski, koji će nakon izbora sjesti u premijersku fotelju ako se ostvare prognoze o uvjerljivoj pobjedi njegove VMRO-DPMNE na izborima, obećavao je biračima u kampanji da će im "ponovo vratiti Makedoniju". Mickoski je stranku preuzeo 2017. godine, nakon što je njegov prethodnik Nikola Gruevski optužen za korupciju i pobjegao u Mađarsku, gdje je pod zaštitom premijera Viktora Orbana.
Mickoski, kao i predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova, odbijaju koristiti pridjev "Sjeverna" u nazivu zemlje i najavljuju da će to činiti i nakon preuzimanja vlasti. Takav potez bi mogao ponovo potaknuti sporove s Grčkom, koja je posljednjih godina više puta reagirala kada se državni dužnosnici nisu pridržavali kompromisa iz 2018. godine.
"Poštovat ću ga, ali ga neću koristiti (naziv Sjeverna Makedonija)", rekla je Siljanovska-Davkova u predizbornoj kampanji.
