Istraživanje pokazuje da je svaki drugi građanin malo ili nimalo upoznat s novim tehnologijama koje stižu na izbore u BiH

Uvođenje novih tehnologija, koje bi trebale garantovati pošteniji proces, posebno kada je riječ o brojanju glasova, višegodišnja je intencija, kojoj su se u godinama iza nas protivile različite politike, a neke su ih snažno i podržavale. Intervencijom bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta došlo se u fazu implementacije novih tehnologija, no evidentno je da se mora mnogo više raditi na njihovoj promociji.

Činjenica je također da je CIK novac potreban za realizaciju svih mjera, koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija, dobio relativno kasno. Pored toga, mnogo su kasnili i sa dobijanjem dozvola za zapošljavanje novog kadra koji će učestvovati u implementaciji izbornog procesa, što je u određenoj mjeri dovelo do nedovoljne prezentacije onoga što će značiti nove tehnologije.

CIK je u međuvremenu objavio video na kojem je prikazan proces glasanja, odnosno postupak kako bi sve trebalo izgledati. No, da bi širim narodnim masama bilo do kraja jasno, da bi sve poruke stigle na vrijeme, posebno u ruralnim područjima, angažman CIK-a po ovom pitanju bi trebao biti mnogo veći.

Podsjetimo, osim identifikacije birača pomoću otiska prsta i skeniranja listića nakon glasanja, sam proces glasanja u glasačkoj kabini je nešto drugačiji nego ranije. Tako će birači, kada budu birali svoje kandidate za kantonalne skupštine, entitetske parlamente i državni parlament, na jednom listiću imati samo naziv stranke i brojeve bez imena kandidata. Na drugom listiću, odnosno više listića će imati imena kandidata uz redne brojeve i naziv stranke. Taj proces će u određenoj mjeri neminovno usporiti sam proces glasanja, ako se u obzir uzme činjenica da je potrebno vrijeme da se glasač snađe i odabere svoje kandidate.