Hrvatska je stajala na mjestu četiri godine dok su drugi napredovali.
Najava Zorana Milanovića da ponovo postane premijer Hrvatske ne prestaje izazivati reakcije ne samo kod našeg zapadnog susjeda.
Kontraverzi je sve više, a s njima retorika postaje sve užarenija.
Index.hr, poznat i po svom oštrom odnosu prema Hrvatskoj demokratskoj zajednici Andreja Plenkovića objavio je tekst u kome je "brutalno istranžirao" aktuelnog šefa države i čovjeka koji je objavio da želi biti premijer.
Oni su analizirali njegov prvi premijerski mandat i konstatirali da je bio katastrofalan. Milanović je bio premijer od decembra 2011. do januara 2016. godine.
"Pokazatelji nisu dobri. Stagnacija stvarnih plaća (čak blagi pad), velik rast državnog duga, zaostajanje za sličnim državama po pitanju razvoja. O političkim manevrima Zorana Milanovića svako može imati mišljenje, ali ekonomski rezultati njegove vladavine mogu se procjenjivati objektivnim kriterijima", piše Index.
Plaće su u vrijeme vlade Zorana Milanovića stagnirale, čak su blago pale
Osnovni pokazatelj većini ljudi je rast plaća. U mjesecu kada je Zoran Milanović sa svojim ministrima preuzeo vlast prosječna neto plaća u Hrvatskoj je bila 5493 kn, a u zadnjem mjesecu 5646 kn. Rast od svega 2.8 posto, tj. 153 kn porazan je sam po sebi, a kad se u to uračuna rast cijena, onda je još gori.
Prema kalkulatoru inflacije DZS-a, kumulativna inflacija, tj. ukupni rast cijena u razdoblju od kada je Milanovićeva vlada preuzela vlast do zadnjeg mjeseca iznosio je 3 posto. To znači da je realno prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila manja nego na početku mandata, za 0.2 posto. Ukratko, realne plaće su u četiri godine vlasti Zorana Milanovića - stagnirale.
Eksplozivni rast javnog duga
Javni dug je rastao, s 28.5 milijardi eura u decembru 2011. na 38.1 milijardu eura u januaruu 2016. Dodatnih 9.6 milijardi eura duga u četiri godine, rast za 33 posto. Gledano prema udjelu u BDP-u, situacija je još gora, jer je u tom razdoblju padao ukupni BDP - tako je 2011. javni dug Hrvatske iznosio 72 posto BDP-a, a 2015. 96 posto.
Doduše, Milanović nije začetnik trenda naglog povećavanja javnog duga, samo je nastavio politiku svoje prethodnice Jadranke Kosor.
Hrvatska je stajala na mjestu četiri godine dok su drugi napredovali
Hrvatska je za vrijeme vlade Zorana Milanovića gospodarski stagnirala, a u poređenju sa sličnim državama EU je nazadovala. Ako se ukupni BDP za 2010. odredi kao baza (2010. = 100), onda je Hrvatska zadnja tri mjeseca 2015. bila na istom nivou kao u prva tri mjeseca 2011.
To je bio velik zaostatak za sličnim državama. Litva je zadnja tri mjeseca 2015. imala 21.43 posto veći BDP nego 2010., Latvija 19.3 posto veći, Estonija 18.75 posto, Poljska 18.23 posto. Češka, Mađarska, Slovačka i Rumunija su imale rast između 10 i 15 posto, Bugarska 8 posto, a Slovenija 2.7 posto: samo je Hrvatska ostala na mjestu po pitanju ekonomskog razvoja, čak i pala u odnosu na prosjek 2010. (0.75 posto manji BDP).
Slične države su dostizale prosjek EU, Hrvatska nije
Stagniranje Hrvatske se vidi i prema BDP-u po stanovniku korigiranom za razliku u cijenama među državama. Hrvatska je 2011. bila na 61 posto od prosjeka EU, a na tome se zadržala i 2015. Približavanje je počelo 2016., kada se Hrvatska pomakla na 62 posto prosjeka EU.
Zbog same činjenice da se radi o prosjeku, jasno je da su neke države morale relativno padati, a neke relativno rasti. Ali padale su uglavnom već razvijene države (osim Grčke), poput Finske, Italije, Švedske, Belgije, Francuske i Španije. BDP Norveške je previše ovisan o kretanjima cijena nafte i plina pa se ona može izostaviti.
Sve države tzv. Nove Evrope, s izuzetkom Hrvatske, približile su se prosjeku EU: Litva i Latvija za čak 9 postotnih bodova, Estonija i Češka za 5 postotnih bodova, Poljska 4, Slovačka i Mađarska 3, Rumunjska i Bugarska 2 postotna boda. Hrvatska je ostala na istih 61 posto prosjeka EU.
Milanović planira povratak starih kadrova
Prema neslužbenim informacijama koje je objavio Večernji list, nositelji SDP-ovih lista će dijelom biti stranački veterani koji su sjedili u prvoj vladi Zorana Milanovića. To su Boris Lalovac, Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Ranko Ostojić. U javnosti se intenzivno promovira i Branko Grčić, koji je također bio ministar u Milanovićevoj vladi.
Mogući povratak Zorana Milanovića na čelo države, i to velikim dijelom s kadrom iz prvog mandata, zanimljiv je jer se definitivno ne radi o ljudima koji su imali dobre rezultate, ističe Index.hr.
