Hrvatska stranka prava (HSP) povukla je apelaciju koju je podnijela Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine na odluku Apelacionog vijeća BiH da kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Slaven Kovačević ima ustavno pravo na kandidaturu, a kojom je Apelacioni sud ranije utvrdio da “legitimno predstavljanje” (etničko predstavljanje) uopšte ne postoji u Ustavu BiH, saznaje Istraga.ba.
HSP se inicijalno žalio na odluku Centralne izborne komisije (BiH) da prihvati kandidaturu Kovačevića. Zbog činjenice da je obrazloženje odluke Apelacionog vijeća Suda BiH bilo, blago rečeno, nepovoljno za hrvatsku politiku, a koja nameće koncept etničkog predstavljanja kao ustavan, HSP se žalio Ustavnom sudu.
Danas je Ustavni sud trebao donijeti odluku o tome, ali je HSP povukao apelaciju, neposredno prije odlučivanja..
Podsjećamo, HSP je u Žalbi kako Apelacionom sudu BiH, tako i Ustavnom, tvrdio da je kandidatura Kovačevića donesena pogrešnom primjenom ustavnih načela na kojima počiva ustavni poredak BiH.
Iz HSP su tvrdili da funkcija “hrvatskog člana” Predsjedništva nije uspostavljena kao građanska funkcija nego kao ustavna institucija koja “osigurava legitimno političko predstavljanje” hrvatskog konstitutivnog naroda.
“U odluci Ustavnog suda BiH broj: U-23/14 (predmet Ljubić) nedvosmisleno je utvrđeno da se ‘pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem’, kao i da je načelo konstitutivnosti natkrovljujuće načelo Ustava BiH”, bilo je navedeno u žalbi predstavnika HSP-a na odluku CIK-a.
Uprkos tvrdnjama HSP-a Sud BiH je zaključio da CIK u postupku ovjere kandidature nije ovlašten ocjenjivati da li je kandidat “legitimni predstavnik” određenog konstitutivnog naroda. Sud je iznio i druge, značajnije argumente.
Istakao je da Ustav BiH u članu V propisuje da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije FBiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Rs-a, te da je zbog toga neosnovana argumentacija HSP-a o navodnoj neustavnosti i narušavanju “navodnog ustavnog načela ‘legitimnog predstavljanja’”.
“U tom smislu, niti je Ustavom BiH kao najvišim pravnim aktom, niti Izbornim zakonom propisan element ‘legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu’ na koji ukazuje neosnovano žalitelj”, stoji u obrazloženju Suda.
