Hrvatska je državama članicama Evropske unije dostavila dokument s osam zahtjeva koje Crna Gora treba ispuniti prije ulaska u EU, objavio je Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na diplomatske izvore i dokument u koji je imao uvid.
Zagreb upozorava da je konkretan napredak u rješavanju otvorenih pitanja presudan za podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora.
Šest zahtjeva Hrvatska povezuje s Poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i osnovna prava. Traži odštetu za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, očuvanje tamošnje spomen-ploče, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih osoba te procesuiranje ratnih zločina, uključujući komandnu odgovornost.
Među uslovima je i promjena imena bazena u Kotoru koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića. Hrvatska strana navodi da je Gopčević bio stražar u Morinju tokom 1991. i 1992. godine. Zbog tog spora utakmice reprezentacije Hrvatske na Super finalu Svjetskog kupa 2025. premještene su u Budvu.
Zagreb traži i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica, uključujući 51 porodicu iz Tivta. U dokumentu upozorava da njihovi zahtjevi nisu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim postupcima.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31 – vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku, čije zatvaranje Hrvatska blokira od 2024. godine, nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore.
Hrvatska zahtijeva povratak školskog broda „Jadran“, za koji tvrdi da joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine. Traži i potvrdu poštivanja nekadašnje međurepubličke granice te potpisivanje ugovora o kopnenom razgraničenju. Nakon toga bila bi spremna nastaviti razgovore o granici na moru.
Crna Gora privremeno je zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, dok još 12 čeka na zatvaranje. Vlada u Podgorici želi završiti pregovore do kraja godine, iako evropski zvaničnici sve češće spominju početak 2027. Za zatvaranje svakog poglavlja potrebna je saglasnost svih članica EU.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je 12. oktobra u Luksemburgu da se zahtjevi Zagreba tiču ljudskih prava i vladavine prava.
„U ovih 20, odnosno 35 godina, niti jedno pitanje nije zatvoreno“, rekao je Grlić Radman.
Hrvatska u dokumentu navodi da je prvi spisak otvorenih pitanja Podgorici dostavila u decembru 2023. godine. Uprkos kasnijim konsultacijama i desetak ministarskih susreta tokom 2026, prema tvrdnjama Zagreba, „nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“.
