Izraženiji rast zabilježen je i u sektoru energetike, gdje je proizvodnja porasla za 1,9 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU.
Europska industrijska proizvodnja u lipnju je gotovo stagnirala, a među zemljama s najvećim padom izdvojila se Hrvatska, pokazuju podaci Europskog statističkog ureda.
Desezonirana industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je u junu za 0,1 posto u odnosu na maj kada je, prema revidiranim podacima, pala za 0,9 posto, objavio je Eurostat. U EU je industrijska proizvodnja ostala nepromijenjena u odnosu na maj, prenosi Index.
U obje oblasti jedino je smanjena proizvodnja netrajnih proizvoda široke potrošnje, i to za 2,5 posto u eurozoni i dva posto u EU. Najveći rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih proizvoda široke potrošnje, i to za 3,8 posto u eurozoni i 3,2 posto u EU.
Najjači mjesečni rast ima Rumunija
Izraženiji rast zabilježen je i u sektoru energetike, gdje je proizvodnja porasla za 1,9 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU. Industrijska proizvodnja u Irskoj najviše je pala u junu na mjesečnom nivou, za 7,8 posto. Slijede Belgija s padom od 6,5 posto te Hrvatska i Portugal s padom od po 3,7 posto.
Proizvodnja je najsnažnije rasla u Rumuniji, za 4 posto. Slijede Finska i Slovačka s povećanjem industrijske proizvodnje za 3,6 odnosno 2,1 posto. U odnosu na jun prošle godine, industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je za 3,9 posto. U maju je zabilježio revidirani pad od 3,3 posto, izračunao je Eurostat.
U EU je smanjen za 3,2 posto nakon što je u maju pao za revidiranih 2,9 posto, pokazuju statistički podaci. Izraženiji pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji kapitalnih dobara, za 7,8 posto u eurozoni i 7,1 posto u EU. Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara sa padom proizvodnje od 2,1 posto u eurozoni i 2 posto u EU.
Hrvatska je zabilježila godišnji pad od 8,3 posto
U kategoriji intermedijarnih proizvoda proizvodnja je pala za 1,5 posto u eurozoni i 1,2 posto u EU. Najviše je porasla proizvodnja u sektoru energetike, i to za 2,6 posto u obje oblasti. Porast je zabilježen i u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara za 0,1 posto u eurozoni i 0,9 posto u EU.
Irska je zabilježila najsnažniji pad industrijske proizvodnje u junu na godišnjem nivou, za 17,4 posto. Slijedi Hrvatska, koja je u junu zabilježila pad od 8,3 posto. Hrvatska industrijska proizvodnja maju je smanjena za 3,3 posto.
Letonija je također zabilježila značajan pad od 5,5 posto. Najveći rast proizvodnje zabilježen je u Grčkoj, od 9,5 posto. Slijede Kipar i Malta s porastom od 8,8 odnosno 6,3 posto.
