Pred sudijama će se naći dvije apelacije: Krišto o ukidanju Apelacionog vijeća Suda BiH i 24 poslanika državnog parlamenta o gradnji elektrana u gornjem toku Drine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je da će se na plenarnom zasijedanju ovog tijela, zakazanom za 1. i 2. decembra ove godine, naći nekoliko vrelih tačaka.
Među njima su i, pod oznakom U 15-20, zahtjev Borjane Krišto (HDZ) za ocjenu ustavnosti člana 9 stav (1), člana 10 stav (4) i člana 11 stav (1) tačka b) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.
Krišto traži da se ukine Apelaciono vijeće Suda BiH.
Apelaciju je podnijela 17. decembra prošle godine, kada je bila predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Njen zahtjev usmjeren je na ukidanje žalbene nadležnost Suda BiH.
Pravno gledano, zahtjev bi mogao biti utemeljen, jer jedan te isti sud ne može odlučivati i u primarnom i u žalbenom postupku. No, obzirom da ne postoji vrhovni sud BiH, čijem se formiranju posebno protive politički čelnici bosanskih Srba na čelu s Miloradom Dodikom, ovaj kompromis bio je nužan.
O tome je u pravnoj javnosti Bosne i Hercegovine proteklih godina vođen niz rasprava.
Pravna evropska praksa, osim u slučaju Tribunala u Hagu za ratne zločine, ne poznaje ovakav princip. No, Haški tribunal je ad hoc, a ne stalni sud.
Ukoliko bi Ustavni sud udovoljio njenom zahtjevu, došlo bi do blokade rada Suda BiH.
Bez organa koji bi razmatrao žalbe na presude tog tijela, ni jedna njegova presuda ne bi mogla biti provedena.
"Ukoliko Ustavni sud to (apelaciju Krišto) prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna", objavio je portal Istraga.ba.
Inače, članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.
"Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka", piše u članu 9. Zakona o Sudu BiH.
Politički i praktično, posljedice udovoljavanju zahtjeva Krišto bile bi ogromne.
Ustavne sudije raspravljat će i predmetu broj U 16-20.
Radi se o zahtjev 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta RS nastalog u vezi s dodjelom koncesija.
U suštini ove apelacije je dogovor entiteta RS i Srbije o gradnji hidroelektrana u gornjem toku Drine.
Nakon što je Ustavni sud BiH ranije presudio da su vode vlasništvo BiH, poslanici državnog parlamenta: Adil Osmanović, Alma Čolo, Denis Zvizdić, Safet Softić, Halid Genjac, Šemsudin Dedić, Šemsudin Mehmedović, Nermin Mandra, Edin Mušić, Damir Arnaut, Aida Baručija, Zlatan Begić, Enver Bjedić, Edita Đapo, Jasmin Emrić, Vlatko Glavaš, Zukan Helez, Predrag Kojović, Dženan Đonlagić, Saša Magazinović, Mirjana Marinković - Lepić, Nada Mladina, Nermin Nikšić i Mirsad Kukić, podnijeli su apelaciju.
Oni traže da se dogovor Srbije i entiteta RS suspendira i da se pregovori o tom projektu vode u institucijama BiH, te da Bosna i Hercegovina bude ključni akter.
Pred Ustavnim sudom BiH je zahtjev Komisije za koncesije BiH kojim se traže dodatni rokovi za djelovanje po ovom pitanju.
Ukoliko bi Sud udovoljio zahtjevu 24 poslanika onda bi to značilo da ukida rješenja i ugovore o koncesijama za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini.
Ako bi, pak, udovoljio zahtjevu Komisije za koncesije za produženje roka onda bi to značilo odugovlačenje konačnog rješenja, a na taj način bi se otvorio prostor za nastavak radova i stvaranje novog faktičkog stanja na terenu, čemu (vjerovatno) Srbija i RS teže.
No, u tom slučaju postoji i opcija apelacije međunarodnim tribunalima, zajedno s organizacijama iz Crne Gore, posebno ekolozima, koji se protive ovom projektu.
