Danas se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Među ubijenim Prijedorčanima nalaze se i imena 102 ubijena djeteta.
Na današnji dan 1992. godine putem Radija Prijedor svi Bošnjaci i Hrvati pozvani su na lojalnost i povjerenje srpskoj vlasti te da svoje domove obilježe bijelim trakama ili čaršafima i da u slučaju kretanja na javnim mjestima na rukavima nose bijele trake.
Ovo naređenje SDS-a, kasnije više puta ponavljano, prvi put pročitale su spikerice Senija Džafić i Jadranka Vejo-Račević: "Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice".
Po prvi put od 1939. godine i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, članovi jedne etničke ili religijske grupe su na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.
Nesrpsko stanovništvo bilo je obilježeno i podijeljeno u dvije grupe: muškarci između 12 i 15 ili 60 do 65 godina, žena, djeca i starci. Muškarci su uglavnom odvedeni u logore Keraterm i Omarska, a žene u logor Trnopolje. Najteži zločini protiv čovječnosti dogodili su se u ovim logorima. Kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.
