Jedan crnogorski vojnik je silovao ženu, prijeteći da će joj otkinuti ruke i noge i odvesti je u crkvu kako bi je krstio. Dvojica crnogorskih vojnika su seksualno napastvovala dvije žene. Dvije žrtve su prodate nekim crnogorskim vojnicima, za po 500 njemačkih maraka.
Mnogi crnogorski vojnici su učestvovali u ratnim zločinima na području Bosne i Hercegovine. Iako postoje dokazi i dokumenti Crna Gora za sada nema zakonskih osnova za njihovo procesuiranje, no sve bi se brzo moglo promijeniti.
Jedan crnogorski vojnik je silovao ženu, prijeteći da će joj otkinuti ruke i noge i odvesti je u crkvu kako bi je krstio. Dvojica crnogorskih vojnika su seksualno napastvovala dvije žene. Dvije žrtve su prodate nekim crnogorskim vojnicima, za po 500 njemačkih maraka.
Ova tri slučaja pominju se u dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i tiču se ratnih zločina počinjenih u Foči, u Bosni i Hercegovini 1990-ih. Mogu se naći na njihovoj internet stranici.
Ove podatke Crna Gora za sad nema zakonskih osnova da koristi kao dokaze kako bi gonila počinioce ratnih zločina.
To bi trebalo da se promijeni do kraja godine, izmjenama Zakonika o krivičnom postupku i njihovim usvajanjem u Skupštini Crne Gore, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
A da je pravda za ratne zločine u Crnoj Gori tek na početku, konstatuje se u izvještaju od novembra 2023. Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Taj Mehanizam je nasljednik ICTY u Hagu.
"Gotovo da nije bilo snošenja odgovornosti u slučaju crnogorskih državljana za zločine počinjene tokom sukoba".
"Crnogorski štab" u Foči
U dokumentima su opisani primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore ratnih devedesetih.
Na primjer, u dokumentima suda se pominje da je kuća u fočanskom naselju Aladža, na adresi Ulica Osmana Đikića 16, služila kao 'crnogorski štab'.
Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, komandant specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".
"Tamo je boravio sa najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče", navodi se na internet stranici suda.
Dio žrtava svjedočio je o tome šta se zbivalo u toj kući 1992. godine.
Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena Kunarac je dvije decenije kasnije osuđen na 28 godina zatvora. Kaznu izdržava u Njemačkoj.
U istom slučaju, sud u Hagu je osudio Radomira Kovača na 20 godina zbog silovanja i porodbljavanja. U presudi se navodi da je dvije žene prodao crnogorskim vojnicima za po 500 njemačkih maraka.
Kovač je kaznu odslužio u Norveškoj, nakon čega se vratio u Foču.
Inače, crnogorske vlasti potražuju Kovača i još jednog haškog osuđenika Zorana Vukovića radi služenja kazne za ratni zločin - ubistva fočanske porodice Klapuh 1992. godine kod Plužina.
Kako je tekla saradnja sa Hagom
Iako još ne može da ih koristi u sudskim postupcima, crnogorskoj policiji i istražiteljma omogućeno je da pristupe dokazima Međunarodnog rezidualnog mehanizma, na osnovu Memoranduma o razumijevanju iz 2019. koji su potpisali sa Vrhovnim sudom, prenosi Klix.
Iz crnogorske Vlade 2019. razgovarali su sa glavnim tužiocem Seržom Bramercom i njegovim zamjenikom Kevinom Hjuzom.
"Ono o čemu smo tada razgovarali je da, ako pogledate presude ICTY postoji mnogo informacija o građanima Crne Gore koji su činili zločine u inostranstvu, posebno u BiH", rekao je Hjuz za RSE.
On je dodao da se upravo "u presudama o zločinima u Foči na više mjesta Crnogorci pominju kao odgovorni ili navodno odgovorni za zločine".
Poslije posjete, prvi dosije su poslali 2020.
Tiče se umiješanosti više od 15 osumnjičenih u zločinima tokom sukoba u BiH, koji obuhvata više od 5.000 stranica dokaza.
Tri godine kasnije, krajem 2023., predali su drugi.
On se odnosi na državljanina Crne Gore, koji se sumnjiči za protivpravno zatvaranje, prisilno premiještanje grupa civila, sistematsko maltretiranje i/ili ubistva.
Uhapšen policajac u Nikšiću
Iz Specijanog tužilaštva nismo mogli da dobijemo potvrdu da li je neki od ova dva slučaja - policajac uhapšen u Nikšiću decembra 2023.
Naime, u tom gradu je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen policajac Z.G, osumnjičen da je 1992. počinio ratne zločine u Hadžićima, u blizini Sarajeva.
"Postupak je u fazi istrage, dok je krivični predmet formiran po osnovu materijala dostavljenog od strane Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Zbog zaštite istrage ne može se saopštiti više informacija", kazao je glasnogovornik SDT-a Vukas Radonjić za RSE.
U izvještaju o radu za prošlu godinu, SDT navodi da ima formirano ukupno 12 predmeta u vezi sa ratnim zločinima, uključujući pomenuti.
U toku je suđenje Slobodanu Pekoviću, koji se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske ubio dvije osobe i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Foči 1992. godine.
Iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava su istakli da je to prvo suđenje u Crnoj Gori koje uključuje i optužbu za seksualno nasilje izvršeno tokom rata.
Žrtva tog nasilja ima status zaštićenog svjedoka.
Šta piše u izvještaju Haga
U posljednjem izvještaju Mehanizma iz novembra 2023. se navodi sastanak sa tužiocima regiona, kako bi se pojačali njihovi napori da istraže i procesuiraju više od 1.000 osumnjičenih za ratne zločine.
Oni se dominantno odnose na srpske, bosanske i hrvatske državljane.
U dokazima ICTY, ali i dokazi koje su prikupili domaći tužioci, posebno u BiH, identifikovani su osumnjičeni iz Crne Gore.
Hag nema konkretne podatke o broju osumnjičenih crnogorskih vojnika.
Hjuz kaže da su prikupili dokaze o umiješanosti jednog broja Crnogoraca u činjenje ratnih zločina, posebno u BiH.
"Poznato je da su se Crnogorci pridružili ozloglašenim paravojnim grupama koje su djelovale u istočnoj BiH 1992. tokom početnih kampanja etničkog čišćenja. Izraz 'vikend ratnici' se često koristi da opiše takve ljude, koji su putovali iz Crne Gore u BiH i učestvovali u ratnim zločinima", kaže Hjuz za RSE.
Dodaje da je uvek bilo priča o Crnogorcima umiješanim u zločine seksualnog nasilja.
"Neki od ovih zločina su bili posebno gnusni - zločini seksualnog nasilja. Znamo za logore silovanja u istočnoj Bosni."
On je potvrdio da se prvi dosije predat 2020. odnosi na zločine seksualnog nasilja - seksualno ropstvo, silovanje, mučenje, prisilnu prostituciju i trgovinu ljudima radi seksualne eksploatcije, ali i na ubistva civila.
Put do Zakona
Hag je identifikovao koje zakonske izmjene bi omogućile korišćenje njihovih dokaza u crnogorskim postupcima.
Zemlje regiona već dvadesetak godina direktno koriste dokaze tribunala.
"Promjene o kojima se sada govori u Crnoj Gori su zapravo iste promene koje su napravljene u zemljama regiona, samo u mnogo ranijoj fazi", kaže Hjuz.
Ministarstvo pravde je 2022. izradilo draft neophodnih promjena Zakonika o krivičnom postupku, uz pomoć kancelarije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Taj nacrt upućen je Evropskoj komisiji prvi put decembra 2022. godine a zatim marta ove godine.
Glasnogovornica Ana Pisonero kazala je za RSE da je EK podijelila komentare sa Podgoricom o nacrtu Zakonika i da "crnogorske vlasti nastavljaju proces izrade izmjena i dopuna zakona radi daljeg usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima".
Iz Ministarstva su za RSE kazali da će po dobijanju mišljenja na nacrt iz Brisela prijedlog zakona uputiti dalje ka Vladi.
Prema Strategiji reforme pravosuđa, to bi trebalo da bude učinjeno do kraja godine.
