Politički direktor Naše stranke Vibor Handžić priznao je u razgovoru za N1 da je njegova stranka na Općim izborima 2026. godine doživjela ozbiljan pad podrške, posebno u Kantonu Sarajevo, gdje su građani tokom kampanje najviše ukazivali na probleme s komunalnom čistoćom i vodosnabdijevanjem. Ocijenio je da je Trojka tokom godina sve manje funkcionisala kao jedinstven tim, zbog čega je Naša stranka, kako kaže, platila političku cijenu. Govorio je i o neopozivoj ostavci Sabine Ćudić, mogućem odlasku u opoziciju, formiranju nove vlasti u Kantonu Sarajevo, budućnosti koalicije sa SDP-om i NiP-om, ali i mogućnosti da SDP uđe u vlast sa SDA. Poručio je da takav potez ne bi doživjeli kao izdaju.
Gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1, Handžić je govorio o političkoj situaciji nakon izbora održanih 4. oktobra, unutrašnjim previranjima u Našoj stranci i izazovima koji je očekuju nakon odlaska Sabine Ćudić s predsjedničke funkcije.
Iako priznaje da su izborni rezultati bili lošiji od očekivanih, uvjeren je da stranka može obnoviti povjerenje birača do narednih lokalnih izbora, ali i općih izbora 2030. godine.
"Najveći dio izgubljenih glasova dolazi iz Kantona Sarajevo"
Na početku razgovora Handžić je potvrdio da je Naša stranka najveći pad podrške zabilježila upravo u Kantonu Sarajevo, koji je godinama predstavljao njeno najvažnije izborno uporište.
Naglasio je da je Predsjedništvo stranke već održalo dvije sjednice, ali da se ozbiljni zaključci o uzrocima izbornog neuspjeha ne mogu donositi na osnovu pojedinačnih procjena.
"Posebno u Kantonu Sarajevo. I najveći dio tih glasova, odnosno glasova koji su utjecali na pad rezultata Naše stranke na općim izborima u odnosu na 2022. godinu, jeste s teritorije Kantona Sarajevo. I najveći dio glasova koje generalno Naša stranka osvaja u tom ukupnom zbiru na nivou Federacije, tačno je, dolazi s područja Kantona Sarajevo. Mi smo do sada imali dvije sjednice Predsjedništva i, naravno, sada svako od nas ima neke svoje subjektivne, odnosno individualne stavove o tome šta je potencijalno, hajde tako da kažem, moglo poći po zlu u prethodnom periodu, pa je to utjecalo na pad glasova za Našu stranku, specifično za Kanton Sarajevo. Međutim, neozbiljno bi bilo i ne bi ni za Našu stranku ni za naše birače bilo korisno da na osnovu nekih paušalnih, individualnih procjena pravimo neku vrstu strategije kako bismo sami sebe korigovali, popravili i unaprijedili naš rad. Tako da nam u narednom periodu, zaista, što se Naše stranke tiče, predstoji jedna ozbiljna analiza, kako među članstvom tako i s našim biračima, da na ispravan način utvrdimo razloge koji su doveli do pada rezultata", kazao je Handžić.
Govoreći o iskustvima iz predizborne kampanje, otkrio je da su predstavnici Naše stranke kroz direktne razgovore s građanima dobili jasne poruke o problemima koji ih najviše opterećuju.
Posebno su se izdvojili problemi s održavanjem komunalne čistoće i vodosnabdijevanjem u Kantonu Sarajevo.
"Ono što mogu reći s terena, evo, u periodu izborne kampanje, nešto iskustveno, kroz razgovor s građankama i građanima na ulici, jeste da smo dosta u ovoj kampanji provodili aktivnost kucanja ljudima na vrata. Suočili smo se, tako da kažem, direktno s građanima i građankama. Ono što mogu iskustveno reći jeste da su problemi u komunalnoj privredi bili ono što je najveći procenat ljudi navodio, prvenstveno s akcentom na komunalnu čistoću i vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo", istakao je.
Na pitanje je li dugogodišnje učešće Naše stranke u vlasti u Kantonu Sarajevo doprinijelo lošijem izbornom rezultatu, posebno imajući u vidu da su i NiP i Naša stranka izgubili dio podrške, dok je SDP popravio svoj rezultat, Handžić je ukazao na probleme u funkcionisanju Trojke.
Prema njegovim riječima, politički partneri s vremenom su sve manje nastupali kao jedinstvena cjelina, dok su se uspjesi i neuspjesi pojedinih institucija i funkcionera počeli posmatrati odvojeno.
"To sam nedavno govorio. Mislim da je to poprilično bio problem Trojke kao tima, što je od 2018. godine, kada smo se okupili, kako je vrijeme prolazilo, Vlada sve manje djelovala kao tim. I uspjesi i kritike, odnosno negativne stvari, pretjerano su se individualizirali", rekao je Handžić.
Voditelj je potom podsjetio na pitanje koordinacije između lidera stranaka Trojke, navodeći da javnost gotovo nije imala priliku vidjeti zajedničke sastanke Sabine Ćudić, Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića.
Handžić je odbacio mogućnost da su odnosi među partnerima bili toliko loši da nisu mogli sarađivati, ali je priznao da je izostanak snažnijeg zajedničkog djelovanja ostavio posljedice.
Posebno je naglasio da bi, prema njegovom uvjerenju, rezultat bio drugačiji da je nakon ostavke premijera Kantona Sarajevo u martu došlo do rekonstrukcije Vlade KS.
"Nisu naši odnosi nikada bili do te mjere loši da ne možemo zajedno funkcionisati, daleko od toga. Ali, evo, neke sitnice zaista su utjecale na to. Mislim da je i javnost sve manje percipirala, evo, hajde da kažem, konkretno Vladu Kantona Sarajevo kao jednu vrstu tima. Ono što mogu reći jeste da sam ubijeđen, evo, to sam zaista govorio i prije neki dan, da bismo, da je došlo do rekonstrukcije, odnosno imenovanja nove vlade nakon ostavke premijera Kantona Sarajevo iz marta, kao tim napravili puno bolje rezultate na izborima. Imali bismo jedan novi četverogodišnji zamah, kako je Naša stranka to i predlagala. A evo, nažalost, do toga nije došlo. Naša stranka je jedna od stranaka iz te grupacije koja je na neki način platila cijenu i, okej, mislim, radit ćemo na tome da to sve popravimo, sasvim sigurno", izjavio je.
"Ostavka Sabine Ćudić nije fiktivna, kola su se na njoj slomila"
Jedna od najvažnijih tema razgovora bila je neopoziva ostavka Sabine Ćudić na funkciju predsjednice Naše stranke, koju je podnijela nakon objavljivanja izbornih rezultata.
Na pitanje hoće li njena ostavka biti jedina ili se mogu očekivati i ostavke drugih funkcionera, Handžić je istakao da Ćudić ne može sama snositi odgovornost za rezultat stranke, posebno jer je na njenom čelu provela tek godinu dana.
"Sabina Ćudić je na čelu stranke i samim tim je kao predsjednica stranke preuzela tu vrstu odgovornosti u smislu njene ostavke, koja je konačna, kako ste to mogli vidjeti i u saopćenju Naše stranke od prije neki dan, jer se i ta vrsta ostavke u javnosti problematizirala, da li je fiktivna, lažna i tako dalje. Naravno da predsjednica Ćudić za godinu dana upravljanja Našom strankom u vanrednom mandatu ne može individualno biti niti najodgovornija niti jedina odgovorna osoba za izborni rezultat", naglasio je.
Govoreći o tome je li promjena predsjednika u trenutku političke krize dobar potez, Handžić je poručio da je preuzimanje odgovornosti dio političke kulture koju Naša stranka nastoji njegovati.
Objasnio je da Statut stranke predviđa da predsjednik ili predsjednica nakon lošijeg izbornog rezultata svoj mandat stavi na raspolaganje Glavnom odboru, ali da je Ćudić odlučila podnijeti konačnu ostavku, bez mogućnosti da stranački organi odlučuju o njenom ostanku.
"Ubijeđen sam da Naša stranka, otkako postoji, interno svakako gaji jedan nivo političke kulture koji je kroz svoje političko djelovanje uvijek pokušavala ustanoviti u političkom prostoru Bosne i Hercegovine. I ovo što sam maloprije spominjao, lijepo je primati pohvale za neke fine i uspješne stvari, ali treba znati primiti i kritike za neke stvari i preuzeti odgovornost, posebno za neke stvari koje nisu kako treba. Mi imamo u Statutu Naše stranke određeno da predsjednik ili predsjednica stranke, u slučaju lošijih izbornih rezultata, stavlja svoj mandat predsjednika ili predsjednice na raspolaganje Glavnom odboru stranke. U ovom slučaju predsjednica Ćudić otišla je i korak dalje. Dakle, nije uopće Glavnom odboru svoju ostavku slala na razmatranje i stavila mandat na raspolaganje, nego je ta njena ostavka bila konačna. Naša stranka je oduvijek razvijala, tako da kažem, jednu vrstu demokratskog pluralizma iznutra. Sabina Ćudić je peta predsjednica Naše stranke od njenog osnivanja, a imate stranke u bh. političkom prostoru koje su nastale kada je krenulo višestranačje, a koje do danas nisu imale više od tri predsjednika", rekao je.
Handžić smatra da česte promjene rukovodstva nisu nužno negativno utjecale na politički identitet i izborne rezultate Naše stranke.
Podsjetio je da je stranka i tokom mandata prethodnih predsjednika, uključujući Edina Fortu i Predraga Kojovića, ostvarivala kontinuirani rast podrške.
Međutim, priznao je da je posljednji izborni neuspjeh došao upravo u vrijeme predsjedničkog mandata Sabine Ćudić, iako smatra da je odgovornost znatno šira.
Pritom je posebno izdvojio vlastitu ulogu u Kantonalnoj organizaciji Naše stranke u Sarajevu.
"Ne bih rekao da je to ko je na čelu Naše stranke pretjerano utjecalo na rezultate. Evo, hajde samo to da uzmem, na percepciju javnosti prema Našoj stranci i izborne rezultate koje je Naša stranka postizala, zato što smo kao tim zajednički radili neke dobre stvari za koje smo mi smatrali da ih treba raditi i da su dobre. Dakle, Sabina Ćudić je peta predsjednica, bili su prije nje i gospodin Forto i gospodin Kojović. Naša stranka je u cijelom tom periodu imala deset godina kontinuiranog rasta izbornih rezultata. Nažalost, da tako kažem, pod navodnicima, evo, kola su se slomila na predsjednici Ćudić, a sigurno, kako sam na početku odgovora rekao, da nije isključivo njena individualna odgovornost, da je tu puno individualnih kotačića koji su dio te odgovornosti, uključujući i mene personalno kao nekoga ko je prethodne, ne znam, između dvije i tri godine proveo na čelu Kantonalne sarajevske organizacije, pa čak možda i veća nego njena", priznao je Handžić.
Na proljeće 2027. godine izbor novog predsjednika i rukovodstva
Naša stranka bi na redovnom kongresu, planiranom za proljeće 2027. godine, trebala izabrati novog predsjednika, tri potpredsjednika i ostale stranačke organe.
Handžić je istakao da ne očekuje promjenu političkog identiteta stranke, bez obzira na to ko bude izabran na njeno čelo.
"Mi smo se uvijek, bez obzira na to ko vodi stranku, kretali u nekim okvirima koje smo od 2008. godine sami sebi zacrtali. I zaista, ponavljam, ko god da je vodio stranku, trudili smo se maksimalno da iz tih naših okvira ne izlazimo. Predstoji nam redovni kongres Naše stranke na proljeće 2027. godine. Otvaramo jedan potpuno demokratski proces u kojem se svako ko ima želju i ambiciju može kandidovati, konkretno za predsjednika, uz uslov da prikupi pet i više kandidatura od lokalnih organizacija. Ali ne bira se samo predsjednik Naše stranke, biraju se i tri njegova zamjenika, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Etička komisija", objasnio je.
Na pitanje razgovara li se već o imenima potencijalnih kandidata za novog predsjednika ili predsjednicu, odgovorio je da je za to još prerano.
"Zaista ne. Još uvijek, evo, radimo na nekim drugim internim stvarima, kao što će uslijediti ova analiza naših rezultata, i mislim da niko prije 20 dana nije očekivao ni ovakve rezultate ni konkretno ostavku, tako da je to nešto što će uslijediti", kazao je.
"Mislim da Naša stranka treba ostati u opoziciji u Kantonu Sarajevo"
Posebno važan dio razgovora odnosio se na formiranje nove vlasti u Kantonu Sarajevo, gdje, prema preliminarnim rezultatima, politička grupacija okupljena oko SDA ima tijesnu prednost.
Iako se očekuje da će Naša stranka nakon izbora napustiti vlast, Handžić je naglasio da konačnu odluku tek trebaju donijeti nadležni stranački organi, nakon objavljivanja zvaničnih izbornih rezultata.
Ipak, iznio je vlastiti stav da bi Naša stranka u narednom mandatu trebala djelovati iz opozicionih klupa.
"Moje mišljenje je da Naša stranka u Kantonu Sarajevo u narednom mandatu treba ostati opoziciona stranka. Govorim svoje mišljenje, da me pogrešno ne percipirate, zato što će sastanci organa stranke koji će odlučivati o poziciji Naše stranke po tom osnovu tek uslijediti kada budu zvanični izborni rezultati. I nije to samo Kanton Sarajevo nego i svi drugi nivoi vlasti gdje je Naša stranka osvojila mandate", poručio je.
Može li doći do blokade formiranja nove Vlade KS?
U nastavku razgovora otvoreno je pitanje mogućih komplikacija prilikom izbora rukovodstva Skupštine Kantona Sarajevo i imenovanja mandatara za sastav nove Vlade.
