Hadžikadić: Dodik je pogrešno pročitao prilike u Americi

Redakcija Mostar

Govoreći o Dodikovom oslanjanju na Trumpovu administraciju, Hadžikadić je rekao da su se već prethodnih mjeseci mogli prepoznati signali promjene političkog raspoloženja u SAD-u.

Milorad Dodik pogrešno je procijenio političke prilike u Sjedinjenim Američkim Državama, ali su strukture vlasti iz Rs bile veoma uspješne u lobiranju kod Trumpove administracije, ocijenio je za N1 osnivač Platforme za progres Mirsad Hadžikadić. Poručio je da je to velika lekcija za državne vlasti BiH, dok od pregovora o formiranju nove vlasti ne očekuje značajnije pomake ukoliko raspodjela funkcija ostane važnija od programa.

Govoreći o Dodikovom oslanjanju na Trumpovu administraciju, Hadžikadić je rekao da su se već prethodnih mjeseci mogli prepoznati signali promjene političkog raspoloženja u SAD-u.

„Ne samo da je zakasnio nego je i pogrešno pročitao šta se dešava u Americi“, kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, Dodik je morao računati na to da bi mu posjeta SAD-u u takvom političkom trenutku mogla donijeti više štete nego koristi.

Lobiranje kao lekcija

Ipak, Hadžikadić smatra da su dosadašnji pokušaji vlasti iz Rs da ostvare utjecaj u Vašingtonu bili veoma efikasni.

„Uložili su naš novac da bi došli do Trumpovih ljudi“, rekao je, dodajući da oni koji su pokušavali lobirati za interese države BiH nisu ostvarili isti rezultat.

Ocijenio je da su se predstavnici državnih vlasti previše oslanjali na privatna poznanstva i kontakte, koji ne mogu zamijeniti profesionalno lobiranje i pristup ljudima na vlasti.

„Mislim da je ovo velika, ogromna lekcija našim političarima“, poručio je.

Smatra da BiH mora aktivirati dijasporu, ali i koristiti državna sredstva kako bi u Vašingtonu, Briselu i drugim centrima odlučivanja zastupala svoje ekonomske, strateške i političke interese.

Poraz Trumpa, ali ne i politike

Rezultate američkih međuizbora Hadžikadić prvenstveno vidi kao kaznu Donaldu Trumpu zbog neispunjenih obećanja.

„Mislim da je ovo veliki poraz Donalda Trumpa, ali ne i politike koja ga je dovela na vlast“, kazao je.

Prema njegovom tumačenju, birači su reagovali na rast životnih troškova, pitanje imigracije i ono što opisuje kao korupciju u Trumpovom okruženju. Naglasio je da nezadovoljstvo posljedicama neke politike ne znači nužno i odbacivanje njene ideološke osnove.

„Trump je obećao da će zaustaviti ratove, poboljšati životne uslove građana. Međutim, to se nije desilo“, rekao je.

Smatra da će Trump zadržati značajan utjecaj u Republikanskoj stranci, uključujući izbor narednog predsjedničkog kandidata, ali da njegova moć neće biti jednaka dosadašnjoj.

Demokratama je, dodaje, ključna poruka birača da se moraju baviti životnim standardom.

„Sad su shvatili da je ekonomija broj jedan“, ocijenio je.

BiH mora pronaći svoj put

Kada je riječ o posljedicama izbora po Zapadni Balkan, Hadžikadić ne očekuje velike početne promjene. Naglasio je da Trump ostaje predsjednik i da će i dalje imati ključnu ulogu u određivanju američke vanjske politike.

Iako očekuje da će mu biti teže djelovati bez ograničenja, smatra da će budući pravac američke politike u velikoj mjeri zavisiti od predsjedničkih izbora za dvije godine.

„Bez obzira kakva je vlast u Americi, u Evropi, mi moramo da nađemo nekakav svoj put“, poručio je.

Ocijenio je i da BiH, zbog interesa Rusije i Kine za Balkan, ima mogućnost da zauzme važnije mjesto u američkoj vanjskoj politici. Pitanje je, dodaje, kako će domaći političari tu mogućnost iskoristiti.

Bez OHR-a prijete stalne blokade

Hadžikadić smatra da međunarodna zajednica raspolaže instrumentima za zaustavljanje negativnih procesa u BiH, ali da je neizvjesno ima li dovoljno interesa da ih upotrijebi.

„Poluge imaju sve. Da li imaju želju i interes, to je druga stvar“, rekao je.

OHR smatra ključnim za očuvanje funkcionalnosti države. Prema njegovoj ocjeni, opasnost od podjela bila bi mnogo veća bez njegovog prisustva, a povremene blokade mogle bi postati trajno stanje.

Ukazao je na to da političari uspijevaju postići dogovor kada odlučuju o platama i korištenju novca, dok kod drugih pitanja pribjegavaju blokadama i međusobnom uslovljavanju.

„U tom procesu država se gubi“, upozorio je.

Smatra da bi zatvaranje OHR-a dok BiH nije članica Evropske unije dodatno pogoršalo stanje.

Funkcije ispred programa

Upitan mogu li građani očekivati napredak od nove vlasti, Hadžikadić je odgovorio da nije optimističan.

Govoreći o prethodne četiri godine, ocijenio je da Trojka nije dovoljno insistirala na programu i kvalitetnim kadrovima, iako je priznao da je bilo i pozitivnih pomaka.

Ukoliko raspodjela funkcija ostane glavna svrha pregovora, smatra da će se ponoviti isti obrazac nezadovoljstva i smjene vlasti bez suštinskih promjena.

„Bojim se da će međunarodna zajednica biti zadovoljna ovim što se dešava“, rekao je, objašnjavajući da bi se njena očekivanja mogla svesti na održavanje postojećeg stanja, uz zahtjev da ne bude gore.

Prema njegovoj ocjeni, takav pristup omogućava međunarodnim akterima da se posvete drugim krizama, ali ne odgovara potrebama građana Bosne i Hercegovine.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.