Gušić: Strana ulaganja u BiH pala za više od 650 miliona KM, više od polovine otišlo u banke i trgovinu umjesto u proizvodnju

Redakcija Mostar

Upozoravajući podaci pokazuju pad direktnih stranih investicija za 31,7 posto u odnosu na prethodni period, dok ekonomska struktura ulaganja otkriva izostanak investicija u realni sektor i proizvodne kapacitete.

Direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu u posljednje dvije godine smanjene su za približno 654 miliona KM, odnosno za oko 31,7 posto u odnosu na prethodni period, upozorio je ekonomski stručnjak Nedžad Gušić.

Ukupan iznos stranih ulaganja u 2025. godini pao je na svega 1,41 milijardu KM, pri čemu struktura tih ulaganja dodatno oslikava dubinu ekonomskih izazova s kojima se zemlja suočava.

Trgovina i banke nose više od polovine ulaganja

Kako navodi Gušić, u ukupne direktne strane investicije uračunava se i reinvestirana neto dobit preduzeća u stranom vlasništvu koja već posluju na području BiH. Od ukupno ostvarene 1,41 milijarde KM, najveći udio otpada na finansijski sektor — predvođen bankama koje učestvuju sa 450 miliona KM neto dobiti.

Na drugom i trećem mjestu nalaze se trgovina na malo i trgovina na veliko, koje kumulativno nose oko 330 miliona KM. Inače, trgovina na malo u većem dijelu Federacije BiH nedjeljom više ne radi.

Ova tri sektora zajedno čine približno 55 posto ukupnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini.

Hitan zaokret prema proizvodnom sektoru

Podaci jasno pokazuju da je više od polovine evidentiranih stranih direktnih ulaganja usmjereno u finansijske usluge i trgovinu, dok su ulaganja u proizvodne kapacitete, koji stvaraju novu vrijednost i održiva radna mjesta, ostala na margini.

Gušić je uputio direktno pitanje nadležnim institucijama o tome šta je konkretno poduzeto da se ovaj negativan trend zaustavi, naglasivši da je Bosni i Hercegovini neophodna hitna i temeljita promjena cjelokupnog ekonomskog ciklusa.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Gušić: Strana ulaganja u BiH pala za više od 650 miliona KM, više od polovine otišlo u banke i trgovinu umjesto u proizvodnju