Finansijska kriza BHRT-a dostigla je tačku u kojoj predstavnici radnika otvoreno traže intervenciju OHR-a, upozoravajući da zaposleni više nemaju vremena čekati formiranje novih vlasti, parlamentarnih većina ili političke dogovore o budućnosti državnog javnog servisa.
Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić upozorila je nakon sastanka s članovima Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH Šemsudinom Mehmedovićem i Jasminom Emrićem da račun BHRT-a još nije odblokiran.
Oko 770 zaposlenih i njihove porodice pogođeni su krizom, a državni parlamentarci i predstavnici Sindikata ocijenili su da su među njenim uzrocima višegodišnje političke blokade, nepoštovanje zakona i propusti u upravljanju BHRT-om.
Radnici, prema riječima Kurtović-Pašalić, nisu dobili plaću, naknadu za prevoz ni topli obrok.
„Aktuelna situacija u BHRT-u je nikad gora. Posljedice blokada računa Javnog servisa BiH najviše snose zaposleni koji, bez obzira na sve, još uvijek obavljaju svoje radne zadatke“, kazala je Kurtović-Pašalić.
Sindikat je pozdravio odluku Vrhovnog suda Rs kojim je usvojena revizija BHRT-a, ali upozorava da ta odluka, iako pravno veoma značajna, sama po sebi ne rješava dugogodišnji problem finansiranja javnog servisa.
Kurtović-Pašalić zato je direktno pozvala vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka da intervenira.
„Naši uposlenici se nalaze u jako teškoj egzistencijalnoj situaciji, tako da bez konkretne pomoći i odluke iz Ureda OHR-a nama nema spasa“, poručila je.
Ona smatra da Crishock ima mandat i ovlaštenja da intervenira te je podsjetila na ranije intervencije OHR-a u vezi s finansiranjem CIK-a BiH i slučajem „Viadukt“.
„Ako je OHR mogao u izbornoj noći da promijeni zakon, ako je mogao da riješi fantomski dug fantomskom Viaduktu više od 100 miliona KM, ako je mogao da naredi ministru Amidžiću da se prebaci novac za CIK BiH, znači može, ako se hoće“, kazala je Kurtović-Pašalić.
Zahtjev Sindikata podržao je i državni zastupnik Jasmin Emrić, koji od Crishocka traži da osigura BHRT-u sredstva u visini ukupnih iznosa dosuđenih pravosnažnim sudskim odlukama, koristeći model sličan onome koji je OHR primijenio u slučaju „Viadukt“.
Emrić je otišao i korak dalje te zatražio intervenciju u Zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH kako bi bio deblokiran Odbor sistema.
Prema njegovom prijedlogu, Odbor sistema mogao bi odlučivati kada sjednici prisustvuje najmanje sedam članova, dok bi odluke bile usvajane većinom glasova prisutnih. U slučaju jednakog broja glasova odlučivao bi glas predsjedavajućeg.
Sindikat insistira i na sistemskom rješenju finansiranja BHRT-a, ali upozorava da radnici više ne mogu čekati njegovo donošenje.
„Uposlenici BHRT-a nemaju više vremena da čekaju ni nove vlade, ni nove parlamente, nove saveze i koalicije“, poručila je Kurtović-Pašalić, tražeći privremeno rješenje spora između BHRT-a i RTRs kako bi radnicima javnih emitera bile isplaćivane zarađene plaće i naknade.
