Opet se otvara pitanje zvaničnog naziva ove bivše jugoslovenske republike.
Grčka je u upozorila da bi ponovno otvaranje dugotrajnog spora oko imena Severne Makedonije moglo naškoditi kandidaturi Skoplja za prijem u EU. Poruka je stigla nekoliko sati nakon što je novi premijer u Skoplju odbacio kritike iz Atine.
Premijer Kirijakos Micotakis rekao je da će "put ka Evropi ostati zatvoren" ako nova vlada u Skoplju ne poštuje teško izboreni sporazum potpisan 2018.
On je govorio tokom kampanje uoči izbora za Evropski parlament iz grčke regije Makedonije, koja je u središtu spora.
Micotakis je rekao da njegova vlada neće ratificirati niz dugo odgađanih sporazuma koji su dio Prespanskog sporazuma bez "potpune usklađenosti" iz Skoplja.
Balkanska država je dodala "Sjeverna" u svoje ime kako bi okončala dugogodišnji spor sa Grčkom.
Time su otvorili vrata za ulazak u NATO, što se ubrzo potom i desilo.
Tada je vlada u Skoplju bila socijaldemokratska, a u Atini je vladala ljevičarska administracija.
No, kandidat za premijera Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, lider desničarske stranke VMRO-DPMNE, najavio je ponovno otvaranje pitanja imena države.
Rekao je da će, iako priznaje realnost legalnog imena zemlje, koristiti Makedoniju samo u javnim nastupima.
"Moje osnovno pravo je kako ću nazvati svoju državu", rekao je on novinarima u Skoplju.
"Ako oni (Grčka) misle da smo prekršili Prespanski sporazum, postoji Međunarodni sud pravde", dodao je on.
"Tamo mogu pokrenuti proces i mi ćemo argumentirati činjenice. Ne bih želio da se to dogodi"...
Svađa oko imena između balkanskih susjeda ponovo se rasplamsala u nedjelju inauguracijom prve predsjednice Sjeverne Makedonije, Gordane Siljanovske-Davkove.
Ona je naljutila Grčku time što nije priznala novo ime svoje zemlje tokom ceremonije polaganja zakletve u parlamentu.
Prva žena predsednica Severne Makedonije inaugurirana je u nedelju (12. maja), a novi nacionalistički lider naljutio je Grčku nakon govora u kojem nije izgovorila novo ime njene zemlje.
Dve zemlje su bile u višedecenijskom sporu oko imena i historije, što je dovelo do toga da je Grčka blokirala pokušaj zvaničnog Skoplja za pridruživanje NATO-u i EU. Sjeverna Makedonija se pridružila NATO-u 2020.
VMRO-DMPNE je na vrhu biračkih mjesta u zakonodavnim izborima 8. maja, dok je Siljanovska-Davkova osvojila petogodišnji mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Povratak desnice u siromašnu zemlju od 1,8 miliona ljudi rizikuje ponovno rasplamsavanje tenzija sa Grčkom i Bugarskom, koja je, također, postavilo uslove da Sjeverna Makedonija postane država EU.
Bugarska je tražila od Skoplja da promijeni svoj ustav kako bi priznala svoju bugarsku manjinu. Bugarska je 2022. pristala na prijedlog tadašnjeg francuskog predsjedništva Vijeća EU da ukine svoj veto na početak pregovora o pristupanju Skoplja kada Sjeverna Makedonija u ustav zemlje doda bugarsku manjinu.
Vladajući SDSM bio je spreman da unese amandmane, ali nije imao dovoljno glasova da osvoji parlamentarne izbore. Izborna karta VMRO-DPMNE bila je opozicija izmjenama ustava.
